Analiza američkog lista The Wall Street Journal ukazuje na jedan od najzanimljivijih trendova koji se razvija paralelno sa usponom veštačke inteligencije – sve veći broj preduzetnika osniva i vodi kompanije koje ostvaruju milionske prihode bez ijednog zaposlenog, osim osnivača. Ako se ovaj trend nastavi, mogao bi da dovede u pitanje jedno od osnovnih pravila poslovanja: da rast kompanije nužno podrazumeva i rast broja zaposlenih.
Jedan od primera koje navodi The Wall Street Journal jeste Ben Broka, američki preduzetnik koji je krajem prošle godine pokrenuo kompaniju za razvoj AI alata namenjenih drugim preduzetnicima. Samo nekoliko meseci kasnije njegova kompanija ima oko 10.000 korisnika koji plaćaju uslugu, očekivani prihod od približno 10 miliona dolara u ovoj godini i nijednog zaposlenog.
Poslove za koje su nekada bili potrebni timovi programera, ljudi iz korisničke podrške i administracije danas obavljaju AI alati. Veštačka inteligencija odgovara na elektronsku poštu, piše i proverava programski kod, rešava korisničke zahteve, obrađuje refundacije i automatizuje veliki deo svakodnevnog poslovanja.
Broka kaže da mu takav način rada omogućava ono što smatra najvećom prednošću preduzetništva – potpunu slobodu odlučivanja.
„Kompromisi često vode do prosečnih rezultata“, rekao je za The Wall Street Journal.
Milionski prihodi bez zaposlenih više nisu izuzetak
Analiza lista pokazuje da Brokin primer nije usamljen.
Prema podacima kompanije Stripe, broj samostalnih preduzetnika koji preko ove platforme ostvaruju više od milion dolara godišnjeg prihoda udvostručio se između 2023. i 2025. godine. Istovremeno, broj onih koji ostvaruju više od 10 miliona dolara prihoda gotovo je utrostručen.
Glavni ekonomista Stripe-a Erni Tedeški smatra da je razlog jednostavan – veštačka inteligencija je postala poslovni partner. Prema njegovim rečima, ljudi koji ranije nisu imali dovoljno kapitala, iskustva ili poslovnih kontakata danas uz pomoć AI mogu da napišu poslovni plan, razviju proizvod, organizuju marketing, komuniciraju sa kupcima i upravljaju poslovanjem.
AI menja ekonomiju osnivanja kompanija
Da promena nije ograničena samo na pojedinačne primere pokazuju i podaci Bank of America Institute, na koje se poziva The Wall Street Journal.
Analiza zasnovana na podacima američkog Zavoda za popis stanovništva pokazuje da je u poslednjih godinu dana broj novih prijava za osnivanje kompanija u informacionom sektoru porastao za gotovo 45 odsto. Istovremeno, sve manje novih kompanija navodi da planira zapošljavanje novih radnika.
Iako statistika ne prati posebno kompanije koje posluju sa jednim zaposlenim, ekonomisti smatraju da upravo kombinacija većeg broja novih firmi i manjeg interesa za zapošljavanje ukazuje na rast takozvanih solo kompanija.
„Nikada nije bilo lakše pokrenuti kompaniju“, ocenjuje Džulijan Vajser, osnivač akceleratora za samostalne tehnološke preduzetnike.
Koliko interesovanje raste pokazuje i podatak da je njegov program ove godine privukao oko 4.500 prijava za samo deset mesta.
AI smanjuje broj zaposlenih, ali ne i troškove
Kompanija bez zaposlenih ne znači nužno i jeftino poslovanje.
Broka kaže da je u početku gubio novac jer su troškovi korišćenja komercijalnih AI modela bili veći od prihoda koje je ostvarivao od pojedinih korisnika. Kasnije je deo poslovanja prebacio na besplatne AI modele otvorenog koda. Istovremeno je od investitora prikupio oko 30 miliona dolara, dok procenjuje da je uštedeo milione koje bi inače potrošio na zapošljavanje tima softverskih inženjera.
Lakše je pokrenuti posao, ali to može svako
Veštačka inteligencija donosi još jednu posledicu.
Ako jedan preduzetnik može brzo da razvije proizvod uz pomoć AI, isto to mogu i njegovi konkurenti.
Na to upozorava Troj Džonston koji sam vodi kompaniju koja razvija aplikaciju za upravljanje pogodnostima kreditnih kartica. Njegov posao ostvaruje oko 3.000 dolara mesečne dobiti bez ijednog zaposlenog.
„Svi danas imaju isti mač u rukama“, rekao je Džonston za The Wall Street Journal, ukazujući da ista tehnologija koja olakšava razvoj kompanije istovremeno olakšava i njenim konkurentima da naprave sličan proizvod.
Novo pitanje
Jedno od ključnih pitanja koje analiza otvara jeste kakve će posledice ovakav model imati na zapošljavanje.
Profesor Rembrand Koning sa Harvard Business School koji proučava preduzetništvo, koautor je istraživanja koje je obuhvatilo oko 50.000 startapa. Rezultati pokazuju da AI kompanije u proseku posluju sa oko 25 odsto manje zaposlenih nego druge mlade kompanije.
Međutim, Koning upozorava da još nije moguće proceniti ukupan efekat na tržište rada.
Ako svaka pojedinačna kompanija zapošljava manje ljudi, ali zahvaljujući AI nastaje višestruko više novih kompanija, konačan broj radnih mesta mogao bi da ostane stailan ili čak da raste.
AI ne garantuje uspeh
Analiza The Wall Street Journal-a navodi i primere koji pokazuju da veštačka inteligencija nije garancija uspeha.
Samir Ahmad napustio je posao u kompaniji Verizon posle gotovo dve decenije kako bi pokrenuo sopstveni konsultantski biznis uz pomoć AI. Tehnologiju je koristio za izradu poslovnog plana i marketing, ali posao nije opstao i posle nekoliko meseci vratio se radu u velikoj kompaniji.
Sa druge strane, Kler Vo, dugogodišnja tehnološka direktorka iz San Franciska, uz pomoć ChatGPT-ja razvila je aplikaciju za upravljanje dokumentacijom i razvojem proizvoda. Kompaniju je prvih devet meseci vodila sama, a tek kasnije zaposlila prvog inženjera. Danas njena aplikacija ima oko 100.000 korisnika, dok AI obavlja veliki deo poslova u marketingu, prodaji i korisničkoj podršci.
Ipak, upozorava da tehnologija nije jedini razlog uspeha.
„Ljudi često precenjuju koliko je AI olakšao posao, a potcenjuju godine iskustva i mrežu kontakata koje sam gradila pre toga“, rekla je.
Da li je ovo era kompanija bez timova?
Primeri koje je prikupio The Wall Street Journal pokazuju da veštačka inteligencija menja mnogo više od načina na koji zaposleni obavljaju svakodnevne zadatke. AI menja ekonomsku logiku na kojoj su kompanije decenijama rasle.
Ako AI omogućava jednom čoveku da razvije proizvod, pronađe kupce, vodi marketing, rešava korisničku podršku i ostvaruje milionske prihode, onda veličina tima više neće biti pouzdan pokazatelj veličine kompanije.
Da li će takve kompanije postati novo pravilo ili će ostati izuzetak, još je rano procenjivati. Ali analiza The Wall Street Journal-a pokazuje da je model poslovanja u kojem jedan osnivač uz pomoć veštačke inteligencije obavlja posao čitavog tima već prestao da bude eksperiment i pliva realnim vodama.
