U bumu veštačke inteligencije, kodiranje i stručnost u oblasti AI postali su tražene veštine u CV-u. Tehnološke kompanije su, pak, voljne masno da plate ljude koji imaju veštinu koja prethodi veštačkoj inteligenciji: umetnost komunikacije.
Adobe traži „jevanđelistu veštačke inteligencije“ koji će voditi „pripovedanje priča o veštačkoj inteligenciji“ kompanije. Netflix je nedavno objavio da traži direktora za komunikacije za platu do 775.000 dolara. Microsoft je prošle godine počeo da objavljuje štampani časopis Signal, nazivajući ga „protivotrovom za efemernu prirodu digitalnog“. Anthropic je prošle godine utrostručio veličinu svog komunikacionog tima na oko 80 ljudi, svaki sa platom od oko 200.000 dolara ili više. OpenAI ima nekoliko poslova u oblasti otvorenih komunikacija sa platama većim od 400.000 dolara. Prosečan direktor komunikacija u SAD zarađuje 106.000 dolara, prema podacima sajta Indeed.
Tri godine nakon što je ChatGPT postao mejnstrim, generisane, opširne veštačke gluposti se šire, što dovodi do gubljenja vremena i gubitka poverenja.
Čak je i Sem Altman prošle godine rekao da su ljudi počeli da koriste neku vrstu veštačkog akcenta kada govore, i sada neki diskursi na društvenim platformama „deluju veoma lažno“.
Usred svih priča o tome kako generacija veštačke inteligencije preuzima poslove, lakoća kojom AI isporučuje sadržaj ironično je pokrenula potražnju za ljudskim komunikatorima.
Pošto veštačka inteligencija generiše toliko sadržaja, „pomislili biste da će posao komunikacionog predstavnika ili pripovedača biti sve ređi“, rekao je za Business insider Gab Feri, bivši potpredsednik za globalne komunikacije u kompaniji Bumble. Ali to se ne dešava.
Uspon pripovedača
Tehnološke kompanije zapošljavaju pisce, urednike, direktore za komunikacije koji tesno sarađuju sa izvršnim direktorima i takozvane „pripovedače“. Wall Street Journal je nedavno objavio da se procenat oglasa za posao na LinkedIn-u koji pominju „pripovedač“ udvostručio između 2024. i 2025. godine.
U konkurentnoj industriji gde se startapovi bore za opstanak, a veliki tehnološki rivali za dominaciju na tržištu, dobra priča je prodajna tačka. Jedna teorija koja stoji iza ovog pritiska, kaže Feri, jeste da „jednostavno ima toliko smeća da ljudi žele da plate za nekoga ko može da se probije kroz buku“.
Kako je uticaj Silicijumske doline rastao tokom poslednje dve decenije, tehnološke kompanije su mogle da ponude ogromne plate. Istovremeno sve više medija je otpuštalo sve više i više novinara. Marketing sadržaja je postao popularan, a izgradnja brenda kompanije na društvenim mrežama i pojavljivanje blog postova u rezultatima pretrage na Google-u postali su neophodni.
U skorije vreme, uloga stručnjaka za komunikacije je nastavila da se širi. Oni sad moraju da razumeju velike jezičke modele, blogove kompanije, kako da kreiraju širu naraciju kako bi izdvojili kompaniju od konkurencije i kako da pišu glasom generalnog direktora na LinkedIn-u i Substack-u.
Rat za najbolje talente
Broj direktora za komunikacije sa širokim spektrom uloga u kompanijama sa liste Fortune 1000 porastao je sa 90 u 2019. na 169 u 2024. godini, navodi Opservatorija za korporativni ugled.
Medijalna plata za direktora za komunikacije u takvim kompanijama sada je između 400.000 i 450.000 dolara. To je skok od 50.000 dolara u odnosu na 2023. godinu.
Kako se posao menja i potražnja za narativnim komunikatorima i pripovedačima raste, broj stručnjaka za komunikacije sposobnih da rade u brzo promenljivim uslovima i sa širokim delokrugom delovanja može biti mali, upozuoravaju stručnjaci. Zato kompanije nude velike pakete kompenzacija u ratu za najbolje talente.
Sličan trend se odvija među malobrojnim ljudima koji su stručnjaci za AI. Iako nisu istog devetocifrenog kalibra, sami po sebi, kreativci postaju „osoba sa visokom vrednođću u tehnologiji“.
Osoba sa visokom vrednošću
Tokom većeg dela tehnološkog buma, ta osoba sa visokom vrednošću bio je programer. Univerziteti i kampovi za kodiranje su žurili da popune praznine u zapošljavanju i obuče sledeću generaciju tehnoloških radnika. Mladima je rečeno da će kodiranje biti put do unosne, stabilne karijere.
Od 2023. godine, diplomci računarskih nauka suočili su se sa stopom nezaposlenosti od 6,1 posto, dok je stopa nezaposlenosti studenata komunikacija iznosila 4,5 odsto.
Broj otvorenih radnih mesta za softver inženjere pao je za više od 60.000 između 2023. i 2025. godine, prema podacima CompTIA-e, neprofitnog trgovinskog udruženja za američku IT industriju.
Najbolja odbrana od automatizacije, tvrde neki, biće diploma liberalnih umetnosti.
Ako su svi pisci, onda niko nije pisac
Reči bi možda bilo lako generisati pomoću veštačke inteligencije, ali dobro pisanje nije spremno za automatizaciju.
„Ako su svi pisci, onda niko nije pisac, i mislim da je to sada veoma očigledno“, kaže Kristin Kalver, osnivačica komunikacione firme Common Thread Communications.
LinkedIn je pun sličnih objava koje je napisala veštačka inteligencija i ljudi prelaze preko njih.
„Mislim da veštačka inteligencija i pomaže i čini pripovedanje mnogo težim“, kaže Kalver. „Ironično, u ovoj eri veštačke inteligencije, neka od najdirljivijih pripovedanja pripadaju ljudima koji su shvatili da je sve traljavo i prešli su na veoma taktičko pripovedanje.“
