Kada broj ljudi koji učestvuju na tržištu rada padne na najniži nivo u poslednjih 50 godina, prva pretpostavka je da zaposleni gube nadu i odustaju od traženja posla. Međutim, ekonomisti upozoravaju da je stvarnost mnogo složenija.
Najnoviji podaci koji dolaze iz Sjedinjenih Američkih Država pokazuju da je stopa učešća radno sposobnog stanovništva na tržištu rada pala na 61,5 odsto – najniži nivo od 1976. godine, izuzimajući period pandemije. U jednom mesecu čak 720.000 ljudi napustilo je tržište rada.
„Ali, ovo nije priča o ljudima koji više ne žele da rade. To je priča o društvu koje ulazi u novu demografsku i tehnološku epohu“ napisali su analitičari Fortune magazina.
Ne nestaju radna mesta, već radnici
„Decenijama smo pad zaposlenosti tumačili kao znak da poslodavci više nemaju potrebu za radnicima. Danas se sve češće suočavamo sa suprotnim problemom – poslova ima, ali nema dovoljno ljudi koji bi ih obavljali“, objašnjava Laura Ulrih, direktorka ekonomskih istraživanja u Indeed Hiring Lab i nekadašnji ekonomista Američke centralne banke u Ričmondu.
Prema njenim procenama, tržište rada narednih godina oblikovaće dva moćna procesa: masovno penzionisanje generacije „bejbi bumera“ i smanjenje priliva radnika iz inostranstva.
Procene pokazuju da bi američka radna snaga između 2025. i 2032. godine mogla da bude manja za gotovo šest miliona ljudi.
AI menja pravila igre, ali nije glavni razlog
Veštačka inteligencija nesumnjivo ubrzava promene na tržištu rada, ali istraživanje pokazuje da nije glavni uzrok današnjih problema. Mnogo veći izazov predstavlja nesklad između zanimanja za koja se mladi školuju i poslova koji će društvu biti najpotrebniji. Godinama su finansije, programiranje i informacione tehnologije važili za najpoželjnije karijere. Upravo su to sektori u kojima će AI najbrže automatizovati deo poslova. Istovremeno, oblasti poput zdravstva, obrazovanja, građevinarstva i socijalne zaštite, u kojima radna snaga ubrzano stari, ne uspevaju da privuku dovoljan broj mladih ljudi.
Drugim rečima, problem nije samo u tome što će neke profesije nestajati, već i u tome što će druge ostati bez ljudi.
Promene na tržištu rada nisu samo ekonomsko pitanje. One bitno utiču na način na koji ljudi razmišljaju o svojoj budućnosti. Mladi danas biraju zanimanja koja su donedavno garantovala sigurnost, dok tehnologija upravo u tim oblastima najbrže menja pravila. Istovremeno, poslovi koji će biti najpotrebniji često deluju manje atraktivno, zahtevaju dugotrajno obrazovanje ili su slabije plaćeni.
Takav raskorak stvara novu vrstu neizvesnosti – ne zato što posla nema, već zato što ljudi sve teže mogu da procene koje će veštine vredeti za deset ili petnaest godina, procenjuju analitičari.
Demografija će oblikovati tržište
Možda najzanimljiviji zaključak istraživanja jeste da ni u jednom analiziranom scenariju veštačka inteligencija nije imala veći uticaj od demografskih promena. Čak i kada su istraživači modelirali budućnost u kojoj AI zamenjuje veliki broj zaposlenih, pokazalo se da će starenje stanovništva i pad broja radno sposobnih ljudi imati još snažniji efekat na tržište rada.
To znači da se svet rada neće menjati samo zato što mašine postaju pametnije. Menjaće se i zato što će ljudi biti sve stariji, a radnika sve manje.
Poslednjih godina gotovo svaka rasprava o tržištu rada završava se pitanjem šta će veštačka inteligencija oduzeti ljudima. Možda je važnije postaviti drugo pitanje: ko će uopšte ostati da radi?
