Od glupih odluka zaštitiće vas Čestertonova ograda

Ključne tačke
  • Čestertonova ograda je metafora za odluke koje se mogu nazvati glupim.
  • Eksperimentalne odluke koje nisu donele uspeh korisne su i ovaj neuspeh se bitno razlikuje od neuspeha zbog gluih odluka.
  • Odluka po Čestertonu, a i svakom zdravom razumu je glupa ukoliko pre nje niste saznali sve što je trebalo i niste prikupili dovoljno informacija.

Postoje pogrešne odluke koje ne donesu očekivane rezultate, a postoje i doslovno glupe odluke koje razumljivo, dovedu do neuspeha? U čemu je razlika?

Gilbert Kit Česterton (1874-1936) je u jednom od svojih tekstova naveo slikovit primer kako da znate da li je greška koju pravite glupa ili je samo eksperiment koji nije uspeo. Ovaj pisac i filozof početka 20.veka bio je veoma kritičan, bavio je društvenim temama, religijom, moralom, pa i siromaštvom. Njegovo objašnjenje razlike između odluka danas je poznato i kao Čestertonova ograda i ovako je zapisana kao anegdota pre 100 godina:

Glupa odluka i Čestertonova ograda

Zamislite da jednog dana šetate selom i livadama u blizini svog doma (kao što to obično rade filozofi) i naiđete na klimavu staru ogradu koja deli nekoliko pašnjaka punih ovaca i krava. Pomislite: „Ova ograda izgleda prilično beskorisno i klimavo i pri tom ništa estetski ne dodaje ovom pejzažu. Zašto je jednostavno ne srušim?“

Problem koji se pojavljuje nekoliko meseci nakon što se porušili onu klimavu ogradu je što su krave vidno smršale. Ispostavilo se da je ona ružna ograda bila tu da bi razdvojila ovce i krave. Ovce pasu travu bliže korenu i kada pasu zajedno sa kravama, kravama ništa ne preostaje za pašu i one gladuju. Nema druge nego da se pokajete zbog svoje glupe odluke da srušite ogradu koja je razdvajala ovce i krave i krave štitila od gladi. Moraćete da podignete novu.

Tako je to zapisao G.K. Česterton i mnogima pomogao da razumeju razliku između odluka koje su glupe i onih drugih.

Primer grickalica i kafa

Ima smisla pitanje svakoga ko se ne bavi stočarstvom – gde je u ovoj anegdoti jednog filozofa veza sa savremenim poslovanjem ili bilo kojom situacijom u kojoj se traže odluke? Kako to analitičari Džoni Tomson i Džesika Stilman pišu, ’veza je i i te kako tu i ovaj primer vas može spasiti od donošenja glupih odluka i propasti’.

Tomsom daje odličan primer primene Čestertonove ograde na saveremeno poslovanje.

Zamislite jedan uspešan start ap koji raste, napreduje i na poziciju finansijskog direktora postavljaju eksperta kako bi ’stvari doveo u red’. Novi finansijski direktor koji kreće u akciju, kreće od rezova da bi uštedeo gde može. I, tako donosi odluku da će se zaposlenima u kancelariji ukinuti besplatne kafe, grickalice, slatkiši. Odluka je delovala sasvim u redu jer je firma uštedela 10 hiljada dolara, recimo. Ali, stiže tihi i neočekivan odgovor zaposlenih koji su započeli ovaj start ap i učinili ga uspešnim. Sada se oni osećaju sasvim drugačije i počinju da negoduju. Mrmljaju. Čavrljaju između sebe jer nisu zadovoljni. Između ostalog komentarišu:

„Ovo je postalo previše korporativno i nije kao što je bilo.“

Sledeća etapa je egzodus zaposlenih, kako je to prokomentarisao Tomson.

Aparati za grickalice ili za kafu su deo one izvorne start ap mašine i mogu se uzeti kao primer Čestertonove rasklimatane ograde izmađu pašnjaka. Na prvi pogled deluje smešno i površno baviti se ovakvim aparatima, ali nije. Iza ovog poteza kriju se dublji razlozi.

Metafora trule ograde danas

U današnjem svetu start ap-ova i inovacija, brzina je na ceni. Ipak, princip ’kreći se brzo i razbijaj stvari’ može skupo da košta ukoliko se dublje ne pozabavite razlozima zašto su one tu. Potrebne su vam, dakle, informacije koje Čestertonov lik u šetnji nije imao.

I Bezos je u jednom blogu napisao pozivajući se na metaforu trule ograde:

Naravno, probajte nove smele stvari. Ne postoji tako nešto kao što je savršeno vreme ili savršena informacija. Ali, kao što nas je sve Čestertonova ograda naučila – uradite to tek pošto zaista shvatite zašto su stare stvari dizajnirane, postavljene, kako i čemu uostalom služe?“

Da li treba poslušati savet jednog konzervativca i utopistu koji je živeo na prelazu u dva prošla veka, možete se zapitati. Ipak, treba uvek uzeti u obzir zdrav razum koji ne zna za vek i tehnološki progres. Neuspeh koji je eksperimentalan je onaj kojim treba da budete zadovoljni, ali samo ako ste prikupili potpune informacije koliko je to bilo moguće, još je jedna preporuka Bezosa.

Nikada vam neće škoditi dobra provera ishitrenih odluka koje vrlo lako mogu da skliznu u kategoriju ’glupih’. A, ove glupe po pravilu mnogo koštaju gde novac nije jedina i glavna stavka na računu.

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

Komentari +

1 KOMENTAR

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde