Inflacija više nije jedini način na koji proizvodi postaju skuplji. Sve češće, kompanije štede tako što menjaju recepture, smanjuju udeo kvalitetnih sastojaka ili ukidaju pojedine usluge, dok cena ostaje gotovo nepromenjena. Ovaj fenomen poznat je kao skimpflacija i postaje jedan od najvećih izazova za potrošače, ali i za same brendove. Ovaj trik kompanija potrošači sve češće otkrivaju.
Za razliku od šrinkflacije, kada se smanjuje gramaža ili veličina pakovanja, skimpflacija podrazumeva pad kvaliteta. Potrošač često kupuje isti proizvod, u istoj ambalaži i po sličnoj ceni, ali dobija manje mesa, manje putera, manje čokolade ili jeftinije sastojke.
Kompanije tako kratkoročno štite profitne marže. Međutim, dugoročno rizikuju mnogo više – poverenje kupaca.
Tesco: Manje mesa u gotovim jelima
Jedan od najčešće citiranih primera dolazi iz Velike Britanije.
Istraživanje britanske organizacije Which? pokazalo je da je Tesco promenio recepture više proizvoda iz svoje ponude gotovih jela. U proizvodu Tex Mex Chicken Enchiladas udeo piletine smanjen je sa 27 na 20 odsto. U goveđoj lazanji količina mesa pala je sa 23 na 19 procenata. Cena pritom nije proporcionalno smanjena.
Za kupca razlika možda nije odmah vidljiva. Ali jeste pri prvom zalogaju.
Morrisons: Gvakamole sa manje avokada
Sličnu strategiju primenio je i britanski lanac Morrisons.
Udeo avokada u njihovom gvakamoleu smanjen je sa 80 na 77 procenata. Naizgled mala promena, ali upravo su ovakve izmene karakteristične za skimpflaciju – dovoljno su diskretne da većina kupaca ne primeti razliku pri kupovini, ali utiču na kvalitet proizvoda.
Yeo Valley: Manje putera, više jeftinijih sastojaka
Proizvođač mlečnih proizvoda Yeo Valley smanjio je udeo putera u svom namazu sa 54 na 50 procenata.
Kompanija je tvrdila da nova receptura nije narušila ukus proizvoda, već da predstavlja odgovor na rast troškova proizvodnje. Ipak, upravo ovakve promene organizacije za zaštitu potrošača navode kao tipičan primer skimpflacije.
Nisu samo proizvođači hrane
Skimpflacija je odavno izašla iz prehrambene industrije.
Hoteli širom sveta posle pandemije ukinuli su svakodnevno čišćenje soba, smanjili broj besplatnih sadržaja ili dodatno naplaćuju usluge koje su ranije bile uključene u cenu.
Avio-kompanije godinama primenjuju sličnu strategiju. Hrana, izbor sedišta, prtljag ili čak štampana karta za ukrcavanje postali su dodatni izvori prihoda. Osnovna cena karte često ostaje konkurentna, ali kvalitet usluge zavisi od doplata koje putnici ranije nisu morali da plaćaju.
Ekonomisti ovakvu praksu nazivaju „service skimpflation“ – smanjenje kvaliteta usluge uz zadržavanje ili povećanje cene.
Kupci sve brže otkrivaju promene
Pre nekoliko godina ovakve izmene prolazile su gotovo neprimećeno.
Danas je situacija drugačija. Društvene mreže, internet forumi i organizacije za zaštitu potrošača omogućavaju kupcima da veoma brzo uporede stare i nove proizvode. Dovoljna je jedna fotografija deklaracije da bi se videlo da je u proizvodu manje mesa, putera ili kakaoa nego ranije.
Upravo zbog toga reputacioni rizik postaje sve veći.
Šta kažu istraživanja?
Prema istraživanju organizacije Which?, čak 36 odsto ispitanika izjavilo je da je primetilo skimpflaciju, dok je 77 odsto uočilo šrinkflaciju. Istovremeno, gotovo polovina potrošača rekla je da bi radije prihvatila otvoreno povećanje cene nego prikriveno smanjenje kvaliteta proizvoda.
To je važna poruka za kompanije.
Kupci razumeju da su energija, sirovine i logistika skuplji nego pre nekoliko godina. Ali mnogo teže prihvataju osećaj da su dovedeni u zabludu.
Poverenje je skuplje od uštede
Za finansijske direktore skimpflacija može izgledati kao racionalan način zaštite profitnih marži. Manji trošak po proizvodu često donosi milionske uštede na godišnjem nivou.
Međutim, kada kupci zaključe da kvalitet više nije isti, posledice mogu biti mnogo ozbiljnije. Gubitak poverenja teško se vraća, a konkurencija nikada nije bila udaljena samo jedan klik.
- Kraj ere „baci pa kupi novo“? EU uvodi pravo na popravku uređaja
- Plaćate isto, dobijate manje: Novi trik kompanija koji potrošači sve češće otkrivaju
- Zaštita prirodnih resursa kroz lokalne inicijative
- Turizam u Srbiji nastavio rast: U junu registrovano 400.000 dolazaka, strani gosti povećali broj noćenja
- Zašto imate sve manje vremena iako ga nikada niste imali više?
Zbog toga sve više stručnjaka smatra da je transparentnost dugoročno isplativija strategija od prikrivenog smanjenja kvaliteta. U vremenu kada informacije putuju brže nego ikada, poverenje postaje najvrednija imovina svakog brenda.
