Već dve godine kompanije širom sveta vode istu trku. Ulažu u veštačku inteligenciju, kupuju nove alate, eksperimentišu sa velikim jezičkim modelima i pokušavaju da pronađu odgovor na pitanje koje se nameće gotovo svakom izvršnom direktoru – kako AI pretvoriti u stvarnu prednost.
Mnogi veruju da odgovor leži u razvoju sopstvenih modela ili kupovini najnaprednijih AI platformi. Rob Koli, bivši inženjer Microsoft-a i jedan od ljudi koji su učestvovali u razvoju platforme Power BI, smatra da kompanije prave istu grešku.
„Većina kompanija AI posmatra na pogrešan način“, kaže Koli. „Prava prilika nije u tome da napravite novu veštačku inteligenciju, već da postojeću naučite kako funkcioniše vaš posao.“
AI ne poznaje vašu kompaniju
Veliki jezički modeli danas mogu da pišu tekstove, analiziraju podatke, programiraju i rešavaju složene zadatke. Ali, prema Koliju, oni imaju jedno veliko ograničenje – ne poznaju kompaniju u kojoj rade. Ne poznaju procese, kulturu, način donošenja odluka, odnose među timovima niti iskustvo koje se godinama taložilo u organizaciji.
„Zamislite da ste zaposlili osobu sa doktoratom iz gotovo svake oblasti. I dalje je to novi zaposleni koji ne zna kako funkcioniše vaša firma“, objašnjava Koli.
Zato smatra da kompanije ne bi trebalo da žure sa razvojem sopstvenih AI modela. Mnogo je važnije da postojeće modele povežu sa internim podacima, poslovnim procesima i znanjem koje već postoji u organizaciji. Tek tada AI postaje zaista koristan.
Najvažniji ljudi nisu u AI timu
Kada se govori o uvođenju veštačke inteligencije, pažnja je uglavnom usmerena na programere, data naučnike i AI stručnjake.
Koli smatra da se najveći potencijal često nalazi na sasvim drugom mestu.
U svojoj knjizi Fair Game, koja izlazi ovog avgusta, opisuje grupu zaposlenih koje naziva graditeljima. To nisu nužno ljudi iz IT sektora. To su zaposleni koji godinama pronalaze praktična rešenja za svakodnevne probleme. To su ljudi koji naprave Excel tabelu bez koje kompanija ne može da funkcioniše. Oni razvijaju interne kontrolne table, automatizuju rutinske zadatke, pišu male skripte i pronalaze načine da posao bude jednostavniji i efikasniji.
Njihov rad često prolazi neprimećeno, ali upravo oni najbolje razumeju kako firma zaista funkcioniše.
„Kada bih birao lidere AI transformacije, ne bih prvo pitao ko najviše zna o veštačkoj inteligenciji“, kaže Koli. „Pitao bih ko je osoba kojoj se svi obraćaju kada nešto ne radi. Ko pravi alate koje svi koriste? Ko stalno pronalazi pametna rešenja?“
AI strategija ne nastaje u kabinetu direktora
Mnoge kompanije čekaju da izvršni direktor ili upravni odbor definišu veliku AI strategiju pre nego što naprave prvi korak. Koli smatra da je to pogrešan pristup.
Kompanije se ne sastoje od jedne velike promene, već od hiljada svakodnevnih procesa. Nijedan direktor ne može iz svoje kancelarije osmisliti kako će svaki od njih izgledati u eri veštačke inteligencije.
Mnogo uspešniji pristup jeste da se AI uvodi postepeno – rešavanjem konkretnih problema u pojedinim timovima. Kada jedna mala promena donese rezultat, ona postaje model koji mogu da preuzmu i drugi delovi organizacije.
Velike transformacije, smatra Koli, gotovo nikada ne počinju velikim projektima. Počinju malim pobedama.
Konkurentska prednost neće biti AI već ljudi koji razumeju
Kako veštačka inteligencija postaje dostupna gotovo svakoj kompaniji, sama tehnologija sve manje predstavlja prednost. Ono što će razlikovati uspešne firme od prosečnih biće sposobnost da AI prilagode sopstvenom poslovanju.
To neće postići oni koji prvi kupe novi alat, već oni koji najbolje razumeju kako njihova kompanija funkcioniše i znaju gde tehnologija može da reši stvarni problem.
Možda će zato najveći lideri AI transformacije biti ljudi koji nikada nisu sebe nazivali stručnjacima za veštačku inteligenciju. Oni su godinama gradili mala, praktična rešenja, povezivali ljude i procese i tražili jednostavnije načine rada. Upravo će oni postati najvredniji kapital kompanije.
