Nemačka automobilska industrija, decenijama simbol industrijske moći Evrope, suočava se sa najvećim talasom otpuštanja od završetka Drugog svetskog rata. Kompanije koje su godinama predstavljale okosnicu nemačke ekonomije – Volkswagen, BMW, Mercedes-Benz i najveći dobavljači automobilske industrije – pripremaju nove programe racionalizacije, zatvaranja pogona i smanjenja broja zaposlenih.
Najdramatičnije najave dolaze iz Volkswagena, koji prema navodima više međunarodnih medija razmatra gašenje četiri fabrike u Nemačkoj i otpuštanje do 100.000 radnika širom sveta.
Analitičari upozoravaju da se ne radi o prolaznoj krizi, već o dubokoj strukturnoj promeni koja bi mogla trajno da promeni ekonomsku sliku Nemačke, ali i cele Evropske unije.
Volkswagen pred istorijskim rezovima
Najveći evropski proizvođač automobila već je ranije najavio smanjenje broja zaposlenih za oko 50.000 radnika do kraja decenije. Međutim, prema informacijama Reutersa i nemačkog Manager Magazina, uprava kompanije smatra da to više nije dovoljno i razmatra gotovo dvostruko veće rezove.
U opticaju su scenariji koji podrazumevaju zatvaranje četiri proizvodna pogona u Nemačkoj, smanjenje proizvodnih kapaciteta za stotine hiljada vozila godišnje, otpuštanje do 100.000 zaposlenih, kao i smanjenje investicija za više od 15 odsto u narednih pet godina.
Ukoliko bi ovakav plan bio usvojen, predstavljao bi najveće restrukturiranje u istoriji svetske automobilske industrije, veće čak i od rezova koje je General Motors sprovodio tokom finansijske krize 2008. godine.
Kako je Nemačka izgubila prednost u Kini
Samo pre deset godina nemački proizvođači dominirali su kineskim tržištem. Volkswagen je bio neprikosnoveni lider, dok su Mercedes i BMW ostvarivali rekordne profite zahvaljujući rastu kineske srednje klase.
Danas je situacija potpuno drugačija. Prema podacima S&P Global Mobility, ukupna prodaja nemačkih proizvođača automobila u Kini pala je za oko 25 odsto u poslednjih pet godina, dok kineski proizvođači poput BYD-a, Geelyja i Xiaomija ubrzano osvajaju tržišni udeo.
Poseban problem predstavlja činjenica da kineski proizvođači električnih automobila više ne konkurišu samo cenom, već i tehnologijom. Vozila koja proizvode kompanije poput BYD-a nude napredne softverske funkcije, autonomnu vožnju i niže troškove proizvodnje, zbog čega evropski proizvođači sve teže održavaju konkurentnost.
Američke carine dodatno pogoršale situaciju
Probleme nemačke auto-industrije dodatno su pojačale američke carine na uvoz automobila, koje su povećale troškove izvoza na jedno od najvažnijih tržišta za evropske proizvođače. Istovremeno, potražnja u Evropi stagnira, dok troškovi energije i rada ostaju među najvišima u svetu.
Nemački proizvođači sada se nalaze između dva pritiska – kineske konkurencije koja proizvodi jeftinije automobile i američkog tržišta koje postaje sve zatvorenije za evropske proizvode.
Nije samo Volkswagen u problemu
Kriza pogađa praktično čitav nemački automobilski sektor. Konsultantska kuća EY procenjuje da je nemačka industrija izgubila više od 127.000 radnih mesta samo tokom prethodne godine, dok je od početka pandemije nestalo više od 340.000 industrijskih radnih mesta. Najveći udar pretrpela je upravo automobilska industrija.
Problemi su posebno izraženi kod velikih dobavljača: Bosch sprovodi opsežne programe racionalizacije, Schaeffler smanjuje proizvodnju i broj zaposlenih. Broj novih radnih mesta u nemačkoj automobilskoj industriji pao je za oko 30 odsto u odnosu na period pre nekoliko godina.
Istovremeno, i BMW je korigovao svoje poslovne projekcije zbog usporavanja kineske ekonomije i slabljenja potražnje.
Da li Nemačka ulazi u novu industrijsku eru?
Ekonomisti smatraju da se nemačka privreda nalazi usred najveće industrijske transformacije još od ujedinjenja zemlje. Tradicionalni model po kome su automobili razvijani i proizvođeni u Nemačkoj, a zatim izvoženi širom sveta, više ne funkcioniše kao ranije.
Predstavnici nemačkog automobilskog udruženja VDA upozoravaju da je konkurencija u Kini danas „najteža konkurencija na svetu“, dok brojni ekonomisti smatraju da deo proizvodnje više nikada neće biti vraćen u Evropu.
Upravo zato se sve češće postavlja pitanje da li Evropa prolazi kroz privremenu krizu ili kroz trajni proces deindustrijalizacije.
- BAT ukida 9.000 radnih mesta: Na krizu uticali pad prodaje cigareta i razvoja veštačke inteligencije
- Nemačka auto-industrija pred najvećim otpuštanjima u istoriji: Da li Evropa gubi trku sa Kinom?
- Google ograničio Meti pristup Gemini modelima: Da li je računarska snaga postala najvrednija roba u AI industriji?
- Banke sa Volstrita odustaju od opklada na rast evra: Da li dolar ponovo preuzima primat?
- Ko će zaista zaraditi milijarde, a ko će platiti račun najvećeg Mundijala u istoriji?
Automobilska industrija zapošljava stotine hiljada ljudi u Nemačkoj i indirektno održava milione radnih mesta širom Evropske unije. Svako značajnije smanjenje proizvodnje u Nemačkoj automatski utiče na lance dobavljača u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, ali i državama jugoistočne Evrope.
Ako Volkswagen zaista sprovede plan o otpuštanju 100.000 radnika, Evropa bi mogla da se suoči sa najvećom industrijskom reorganizacijom u poslednjih nekoliko decenija.
