Kompanija Google ograničila je pristup kompanije Meta svojim Gemini modelima veštačke inteligencije, nakon što tehnološki gigant Marka Zakerberga nije uspeo da obezbedi željene računarske kapacitete. Ovaj potez, o kojem je prvi izvestio Financial Times, otkriva novu realnost globalne trke u veštačkoj inteligenciji – da novac više nije najveći problem, već dostupnost računarske infrastrukture.
Prema navodima izvora upoznatih sa situacijom, Google je još u martu obavestio Metu da ne može da isporuči puni obim računarskih resursa koje je kompanija želela da zakupi za korišćenje Gemini modela. Posledica toga bila su kašnjenja pojedinih internih projekata u Meti, kao i uvođenje mera štednje kada je reč o potrošnji AI resursa.
Nestašica koja pogađa i tehnološke gigante
Do pre samo nekoliko godina smatralo se da kompanije poput Googlea, Mete, Microsofta i Amazona raspolažu praktično neograničenim računarskim resursima. Međutim, eksplozija razvoja generativne veštačke inteligencije pokazala je da ni najveći igrači nemaju dovoljno procesorske snage da zadovolje rastuću potražnju.
Uprkos ulaganjima koja se mere desetinama milijardi dolara u razvoj data centara, kupovinu Nvidia čipova i izgradnju energetske infrastrukture, potražnja za AI uslugama raste brže od kapaciteta koji se mogu izgraditi. Financial Times navodi da je upravo Meta među najvećim korisnicima Googleovih AI modela, zbog čega je i najviše pogođena novim ograničenjima.
Ovaj slučaj predstavlja retku situaciju u kojoj jedan tehnološki gigant mora da ograniči drugog tehnološkog giganta, ne zbog konkurencije, već zbog fizičkog nedostatka računarskih resursa.
Zašto Meta koristi konkurentsku veštačku inteligenciju?
Iako Meta razvija sopstvenu porodicu AI modela pod nazivom Llama, kompanija je poslednjih godina intenzivno koristila i Googleov Gemini. Razlog je, prema izvorima Financial Times-a, činjenica da je Gemini u pojedinim oblastima pokazivao bolje performanse od Metinih internih modela.
Gemini se u Meti koristi za automatizovano otkrivanje prevara i štetnog sadržaja, podršku korisnicima, razvoj oglasnih sistema, interne poslovne procese, asistenciju programerima pri pisanju softvera.
Zbog novih ograničenja, Meta je zaposlenima preporučila racionalnije korišćenje takozvanih AI tokena – jedinica koje mere količinu korišćenja veštačke inteligencije. Istovremeno, kompanija ubrzano razvija sopstveni model Muse Spark kako bi smanjila zavisnost od eksternih AI sistema.
Google: Prihodi rastu, ali nema dovoljno kapaciteta
Da problem nije izolovan, pokazuje i izjava izvršnog direktora Googlea, Sundar Pichai, koji je još u aprilu priznao da kompanija nema dovoljno računarskih kapaciteta da zadovolji potražnju.
Google Cloud je u prvom kvartalu premašio prihod od 20 milijardi dolara, ali je istovremeno vrednost ugovora koji čekaju realizaciju porasla na više od 460 milijardi dolara. Kako bi ubrzao širenje infrastrukture, Google je ovog meseca potpisao ugovor vredan oko 920 miliona dolara mesečno za zakup dodatnih računarskih kapaciteta od kompanije SpaceX.
Zakerbergova trka za „ličnom superinteligencijom“
Istovremeno, izvršni direktor Mark Zuckerberg nastavlja agresivnu strategiju ulaganja u razvoj veštačke inteligencije. Meta je najavila da će do 2028. godine investirati oko 600 milijardi dolara u infrastrukturu u SAD, uključujući nove data centre, energetske kapacitete i razvoj sopstvenih AI modela.
- Nemačka auto-industrija pred najvećim otpuštanjima u istoriji: Da li Evropa gubi trku sa Kinom?
- Google ograničio Meti pristup Gemini modelima: Da li je računarska snaga postala najvrednija roba u AI industriji?
- Banke sa Volstrita odustaju od opklada na rast evra: Da li dolar ponovo preuzima primat?
- Ko će zaista zaraditi milijarde, a ko će platiti račun najvećeg Mundijala u istoriji?
- Vrućine tope i produktivnost: Kako toplotni talas utiče na radnike i ekonomiju
Za razliku od Googlea, koji raspolaže jednom od najvećih cloud infrastruktura na svetu, Meta nema razvijen komercijalni cloud biznis, zbog čega je prinuđena da ubrzano gradi sopstvene kapacitete.
Nova valuta tehnološke industrije
Slučaj Googlea i Mete pokazuje da se globalna AI trka više ne vodi samo talentom, algoritmima ili kapitalom. Najvažniji resurs postaju električna energija, data centri i specijalizovani čipovi. Analitičari upozoravaju da će u narednim godinama upravo računarska snaga postati nova strateška roba digitalne ekonomije – svojevrsna „nafta 21. veka“. U takvim okolnostima, čak ni kompanije čija tržišna vrednost premašuje bilione dolara više ne mogu da računaju da će novcem rešiti problem nedostatka infrastrukture
