Dok izvršni direktori najvećih tehnoloških kompanija predviđaju da će veštačka inteligencija promeniti gotovo svaki posao i postati najvažnija tehnologija 21. veka, američki ekonomista Stiv Hanke upozorava da se u tim prognozama često zanemaruje ključno pitanje – ekonomija.
Profesor primenjene ekonomije na Univerzitetu Džons Hopkins, bivši član Saveta ekonomskih savetnika predsednika Ronalda Regana i jedan od najpoznatijih monetarnih ekonomista današnjice smatra da se o veštačkoj inteligenciji govori kao da je bezmalo besplatan resurs. U intervjuu za Business Insider kaže da je upravo ta pretpostavka najveća zabluda današnje AI euforije.
„Veštačka inteligencija je izuzetno skupa i zahteva ogromne količine resursa“, rekao je Hanke, navodeći da razvoj i primena velikih AI sistema zavise od energije, vode, računarskih čipova i ogromnih ulaganja u fizičku infrastrukturu.
AI nije softver koji se može beskonačno umnožavati
Prema Hankeovom mišljenju, mnoge prognoze o budućnosti veštačke inteligencije polaze od pogrešne ekonomske pretpostavke.
Klasičan softver, kada se jednom razvije, može se prodavati milionima korisnika uz veoma male dodatne troškove. Kod veštačke inteligencije situacija je drugačija. Svaki novi korisnik zahteva dodatnu računarsku snagu, rad data centara, potrošnju električne energije i sve veću količinu specijalizovanih čipova. Zbog toga Hanke smatra da nije opravdano AI posmatrati kao tehnologiju čiji će troškovi vremenom postati zanemarljivi.
„Verovanje da će AI biti praktično besplatan zasniva se na potpunom nerazumevanju ekonomije“, rekao je za Business Insider.
Ljudi neće masovno ostati bez posla
Jedna od najčešćih prognoza poslednjih godina jeste da će veštačka inteligencija zameniti veliki broj zaposlenih u administraciji, programiranju, finansijama i drugim kancelarijskim poslovima.
Hanke smatra da će se taj proces odvijati mnogo sporije nego što se sada predviđa. Njegov argument nije tehnološki, već tržišni.
Kompanije će, kaže, donositi odluke na osnovu troškova. Ako je u određenom poslu jeftinije zaposliti čoveka nego razviti, održavati i pokretati AI sistem, većina poslodavaca neće imati ekonomski razlog da u potpunosti automatizuje radna mesta.
„Preduzeća neće otpustiti sve zaposlene i zameniti ih veštačkom inteligencijom, jer će u mnogim slučajevima ljudski rad ostati jeftinije rešenje“, smatra Hanke.
Revoluciju će odrediti cena energije, vode i čipova
Hanke posebnu pažnju posvećuje infrastrukturi koja omogućava razvoj veštačke inteligencije.
Veliki jezički modeli zahtevaju ogromne data centre, specijalizovane grafičke procesore, stabilno snabdevanje električnom energijom i velike količine vode za hlađenje serverskih sistema.
Upravo zbog toga smatra da će budućnost AI revolucije manje zavisiti od novih algoritama, a mnogo više od dostupnosti i cene tih resursa.
Najveće tehnološke kompanije planiraju rekordna ulaganja u infrastrukturu po izjavama zvaničnih predstavnika. Prema podacima koje navode Business Insider, Microsoft, Alphabet, Amazon i Meta ove godine planiraju zajedničke kapitalne investicije od oko 700 milijardi dolara, dok bi do 2027. godine ta ulaganja mogla da dostignu bilion dolara.
Za Hankea upravo te brojke pokazuju koliko je razvoj veštačke inteligencije „kapitalno intenzivan“.
Suprotno prognozama tehnoloških vizionara
Hankeova analiza razlikuje se od optimističnih predviđanja koja poslednjih godina dolaze iz Silicijumske doline.
Na primer, Ilon Mask je više puta izjavio da će veštačka inteligencija preuzeti većinu poslova koje danas obavljaju ljudi i dovesti do društva obilja, u kojem će proizvodnja biti toliko jeftina da će novac izgubiti današnji značaj.
Hanke takve prognoze posmatra iz drugačije perspektive. Po njegovom mišljenju, pitanje nije šta će veštačka inteligencija moći da uradi, već koliko će koštati da to uradi. Upravo zato smatra da će ekonomska ograničenja imati mnogo veću ulogu nego što se danas pretpostavlja.
Koliko to na kraju košta?
Ovo nije prvi put da Hanke upozorava na oprez kada je reč o veštačkoj inteligenciji. U ranijim razgovorima za Business Insider opisivao je AI kao tehnologiju koja je „precenjena i potencijalno opasna“, dok je prošle godine upozorio da bi sadašnji investicioni talas mogao da oslabi ukoliko najveće tehnološke kompanije ne opravdaju ogromna ulaganja u razvoj infrastrukture.
Njegove procene ne dovode u pitanje činjenicu da će veštačka inteligencija nastaviti da se razvija. Ono što dovodi u pitanje je pretpostavka da će taj razvoj biti linearan, brz i ekonomski neograničen.
Za razliku od tehnoloških lidera koji budućnost AI-ja posmatraju kroz mogućnosti novih modela, Hanke podseća da svaka tehnološka revolucija, pre ili kasnije, dolazi do pitanja koje postavlja ekonomija: koliko nešto zaista košta i ko će taj račun na kraju platiti.
