Poslodavci su danas pod ogromnim pritiskom da usvoje veštačku inteligenciju i zamene ljude algoritmima. Investitori i direktori maštaju o drastičnom smanjenju troškova i povećanju marži, a svaki tehnički direktor dobija zadatak da hitno osmisli „AI plan“ kako bi održao korak sa konkurencijom. Snovi o revoluciji koju vode AI agenti su svuda oko nas. Tako sliku poslovnog sveta vidi Gari Markus.
Međutim, lideri ne bi trebalo da osećaju obavezu da srljaju u budućnost koja još uvek nije stigla. Postoji mnogo razloga za oprez. Markus, profesor emeritus sa NYU i autor šest knjiga, izdvaja devet ključnih tačaka koje „smiruju strasti“ i spuštaju loptu na zemlju.
Istorija „eksperata“ koji su promašili metu
Predviđanja velikih imena često su bila dramatično pogrešna. Nobelovac Džofri Hinton je 2016. izjavio: „Trebalo bi odmah prestati sa obukom radiologa… potpuno je očigledno da će mašinsko učenje za pet godina biti bolje od njih“. Deceniju kasnije, gotovo nijedan radiolog nije zamenjen. Slično je bilo i sa obećanjima o potpuno autonomnim automobilima koja se odlažu već 14 godina.
Marketinški trikovi „Velike tehnologije“
Tehnološki giganti žele da verujete da su stvorili opštu veštačku inteligenciju (AGI). To ne znači da je to istina. Kada direktori upozoravaju na „radni Armagedon“, oni možda samo žele da podignu tržišnu vrednost svojih kompanija. Svaku njihovu projekciju uzimajte sa dozom rezerve.
Jaz između percepcije i stvarnosti
Čak i istraživanja kompanija poput Anthropic-a pokazuju ogromnu razliku između teorijskog potencijala AI-ja u oblastima poput finansija ili arhitekture i onoga što se naziva „primećena pokrivenost veštačkom inteligencijom“. Ono što oni zamišljaju i ono što se zapravo dešava u realnom svetu su svetlosnim godinama udaljeni.
Zadaci nisu isto što i poslovi
Trenutni AI je „nazubljen“, tačnije, odličan je u nekim stvarima, ali očajan u drugim. Može pomoći u produktivnosti, ali čak i na zadacima u kojima je dobar, često pravi banalne greške koje je teško otkriti. Čak i ako AI može da obavi jedan deo nečijeg posla, to ne znači da može da uradi ceo posao.
Problem sa vizuelnim razumevanjem i kontekstom
Mnogi kancelarijski poslovi uključuju više od samog teksta; oni zahtevaju interpretaciju grafikona, nacrta, mapa i dijagrama. Istraživanja pokazuju da manje od 4,5% poslova koji se obavljaju isključivo putem interneta zapravo mogu u potpunosti i adekvatno završiti AI agenti.
Fizički rad ostaje nedostižan za algoritme
Ne očekujte da će AI u skorije vreme zameniti vodoinstalatere, stolare, automehaničare, medicinske sestre, kuvare ili baštovane. Većina fizičkog rada ide daleko iznad onoga što trenutni softver može da simulira.
AI kao „smokvin list“ za otpuštanja
Mnoga otpuštanja koja se pripisuju veštačkoj inteligenciji zapravo nemaju veze sa njom. Često je AI samo paravan kojim se pred investitorima pokrivaju loši finansijski rezultati ili ranije prekomerno zapošljavanje.
„Klarna efekat“: Povratak otpisanih
Kompanija Klarna je početkom 2024. ponosno tvrdila da njihovi AI agenti rade posao 700 ljudi u korisničkom servisu. Međutim, do proleća 2025. godine, kompanija je ponovo počela da zapošljava ljude, zaključivši da su u mnogim slučajevima „stvarni ljudi“ ipak neophodni.
Skroman povraćaj investicije
Svaka kompanija ulaže u AI, ali do sada većina nije ostvarila oćekivani ogroman povraćaj. Uticaj na ukupnu produktivnost na makro nivou je i dalje skroman u poređenju sa ogromnim uloženim kapitalom, procenjuje Markus.
Sve ovo bi se moglo promeniti, i verovatno hoće, ali verovatno tek kada budemo videli radikalnije napretke koji su udaljeni deceniju ili više. U međuvremenu, Markusov savet se ovako može formulisati: Ne fokusirajte se na zamenu ljudi. Fokusirajte se na to kako možete koristiti AI da pomognete ljudima koje već imate.
