Savet da treba ’prespavati nad problemom’ ne izgovara se tek tako.
’Prespavati’ kada se zaglavite u rešavanju bilo kakvog problema, posebno kada uđete u dobak san a ne obično dremuckanje, može da pomogne da dođete do rešenja i uvida u određene vrste zadataka. Ovo je pre manje od 10 dana objavljeno zahvaljujući istraživanju koje su sproveli Leve, Pecka, Cegka i Šuk sa Univerziteta u Hamburgu u Nemačkoj.
Svima se dogodilo
Svima se dogodio ovakav scenario:
- Mučite se sa teškim problemom.
- Odlučite da primenite staru izreku: „Hajde da prespavam.“
- Odlažete donošenje odluke i gle čuda – razdvajanje problema od odluke uz malo sna zapravo funkcioniše. Probudite se odmorni i pronađete rešenje.
Bili protiv ili ne uključivanja sna u proces donošenja odluka, možda bi bilo lepo da tačno razumete kako funkcioniše taj sendvič (problem, san, rešenje) i koliko sna vam je zapravo potrebno.
Ispostavlja se da neurolozi i psiholozi možda imaju odgovore. Grupa evropskih istraživača je napravila velike korake u ovoj oblasti.
Koliko dremke do eureke?
I pre nego što u firmu uselite nekoliko udobnih sofi za slučaj ’prespavati nad problemom’, ovo su ukratko crte koje su istraživači obnarodovali.
U pomenutom radu naučnici sa Univerziteta u Hamburgu, Instituta Max Planck za razvoj čoveka i Max Planck UCL Centra za računarsku psihijatriju i istraživanje starenja, pokušali su da kvantifikuju do koje mere čak i kratke dremke mogu da dovedu do „eureka trenutaka“.
„Zaista je fascinantno da kratak period sna može pomoći ljudima da naprave veze koje ranije nisu postojale. Sledeće veliko pitanje je zašto se to dešava“, objasnio je koautor Nikola Šuk, profesor kognitivne neuronauke.
Naučnici su osmislili eksperiment u kojem su od 90 učesnika tražili da urade tri stvari:
- Prvo, da spavaju nešto kraće noć pre eksperimenta (tačno 30 odsto kraće).
- Zatim, da ne konzumiraju kofein pre početka eksperimenta u 13h.
- I konačno, da pokušaju da reše zagonetku – test u kojem su morali da prate ili predviđaju kretanje tačaka po ekranu.
Test zagonetke je bio prilično težak – osim ako ne znate tajnu: boje tačaka su bile usklađene sa pravcem njihovog kretanja.
Prespavati nad problemom
Nakon četiri pokušaja da dođu do rešenja, učesnicima je predloženo da odremaju 20 minuta što je verovatno zvučalo prilično primamljivo nakon noći sa manje sna i bez kofeina tokom dana.
Tokom dremke, učesnici su bili priključeni na EEG uređaje (elektroencefalogram) kako bi se pratila dubina sna.
Rezultati? Čak su dremke od 20 minuta bile dovoljne da poboljšaju učinak i povećaju verovatnoću da će učesnici otkriti trik sa bojama tačaka i rešiti zagonetku.
- 55,5 odsto učesnika koji nisu dremali, na kraju su otkrili trik.
- 63,6 odsto učesnika koji su spavali plitkim snom, poznatim kao N1 faza sna, otkrili su trik.
- 85,7 odsto onih koji su spavali dubljim snom (ušli su u N2 fazu sna) takođe su došli do rešenja.
„Mislim da mnogo ljudi ima lično iskustvo kada su do do važnih uvida i rešenja došli nakon kratke dremke“, rekla je koautorka studije Anika Leve. „Lepo je i važno imati podatke o tome, ali i prvi uvid u to koji su procesi u pozadini tog fenomena.“
Dakle, kako to funkcioniše? Teorija kaže da tokom dublje N2 faze sna ljudski mozak, u suštini, „čisti nered“ što olakšava uočavanje jačih veza po buđenju. Leve kaže:
„Spektralni nagib EEG-a se tek nedavno razmatra kao faktor u kognitivnim procesima tokom sna. Veza između strmosti tog nagiba, aha-trenutaka nakon sna i smanjenja težina sinapsi, što smo identifikovali kao ključni faktor za aha-trenutke u našem ranijem računarskom radu, veoma je uzbudljiva.“
Možda je neko i razumeo šta je Leve rekla. Za ostale važna je informacija iz prve naučničke ruke: Ako ste zapeli i nemate rešenje problema koji vas muči, probajte da odspavate 20 minuta, što dublje, to bolje. Ako vas neko zbog toga bude prekorevao, možete da kažete da je dremka naučno potkrepljena.
