Problem „vremenske konfete“ sa kojim se i vi borite, ima rešenje

Foto: Bonitet.com/Midjourney

Ključne tačke
  • Pre 25 godina sprovedeno je naučno istraživanje sa ciljem da se ublaži uticaj ‘ometača’ na poslu.
  • Tim od 17 inženjera se žalio da nema vremena za ‘svoj posao’, već ih ometaju sastanci, razgovori, izveštaji.
  • Naučnici su došli do rešenja – utorak, četvrtak i petak pre podne nema sastanaka i ometača.

Čak i 1999. godine, kada nije bilo toliko ’umreženja’ kao danas, interneta, Zoom-ova, notifikacija, mejlova i platformi, tema produktivnosti je bila važna. Većina se dobro seća uslova rada pre 25 godina, komunikacije i ’ometača’. Ovi ’ometači’ se ne mogu ni uporediti sa današnjim. Dovoljno je da samo pomislite na pametni telefon na svačijem stolu i dovoljno je.

Te pomenute 1999. objavljeno je istraživanje čiji su rezultati doneli dobre vesti i načine kako da se poveća ta toliko željena produktivnost i to bez velikog truda i komplikacija. Metode koje su naučnici tada isprobali i potvrdili, toliko su izuzetne i efektne da je čudo da ih većina danas ne koristi (uz jedino prihvatljivo opravdanje da za njih nisu ni čuli).

Nauka je dala rešenje

Nauka je, dakle, pre 25 godine pronašla rešenje kako da se pobede ’ometači’ ili kako ih istraživači nazivaju ’vremenske konfete’. Jedna od učesnica tadašnjeg istraživanja danas je profesor na Harvard Business School i svedoči o rezultatima i procesu rada. Lesli Perlou je kao deo tima pratila 17 inženjera koji su radili na razvoju nove verzije jednog štampača. Posao je trajao devet meseci.

Šta su otkrili i istraživači i inženjeri?

Ništa što bi vas danas šokiralo kao nezamisliva inovacija. Ništa što ne bi, danas pogotovo, svako razumeo i očekivao.

Te 1999. godine inženjeri su izjavljivali da nikada nemaju dovoljno vremena da obave ’svoj posao’. Umesto toga, svakog časa bi bili uvučeni u neke improvizovane razgovore sa kolegama, gasili bi manje požare tokom dana ili pisali izvaštaje o procesu rada – izjavila je profesorka Perlou, tada mlad istraživač.

Ne samo da su tada, pre 25 godina, istraživači krstili nov problem i nazvali ga ’vremenske konfete’, već su izneli i neku vrstu protokola ili rešenja kako da se pomogne inženjerima da bi povećali produktivnost. Rešenje je bilo da utorkom, četvrtkom i petkom pre podne rade bez ometanja, da rade svoj posao.

Konačan rezultat?

Povećana produktivnost za 65 odsto.

Nauka je, nema magije

Perlou i danas tvrdi da nema nikakve magije u ovakvim ’tihim protokolima’. Ti dani mogu biti i ponedeljak, sreda i petak, bilo koji koji timu odgovaraju. Ideja je da se sprovede u praksu rezervisanje ili blokiranje nekog perioda vremena kada neće biti ometanja razgovorima, sastancima, izveštajima ili bilo kakvim savremenim notifikacijama. Samo u tom slučaju produktivnost će se drastično uvećati.

Zanimljivo je zašto više timova ili pojedinaca ne koriste ovu metodu? – pročitaćete u mnogim tekstovima savremenih poslovnih analitičara. Čak su i ponovljene verzije ovog eksperimenta donele iste, a neke čak i bolje rezultate (povećanje produktivnosti za čak 73 odsto u kompanijama koje su uvele pravilo ’tri dana bez sastanaka’). Priznaćete da su ovo ogromni procenti i veliki napredak čime god da se bavite.

Ako se na to dodaju još i ovakvi podaci:

  • O porastu ometača koji blinkaju na sve strane,
  • Da danas u proseku svako zaposlen dnevno proveri svoj imejl čak 77 puta,
  • Da se zaposleni i dalje žale da ne mogu da obave sve planirano za jedan radni dan,

Razumno je pitanje zašto jedno efikasno rešenje koje je nauka predložila pre 25 godina nije redovna poslovna praksa velikog broja timova?  

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

Komentari +

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde