Rene Has je jedan od 100 svetskih direktora koji zaslužuju pažnju.
Danas Has vodi kompaniju čija se tehnologija nalazi praktično svuda, iako većina ljudi njeno ime gotovo nikada ne vidi na uređajima koje koristi. Arm arhitektura pokreće milijarde telefona, računara, automobila i drugih uređaja, a sve važnije mesto zauzima i u data centrima u kojima se gradi nova AI ekonomija.
Procene govore da danas na svakog čoveka na planeti dolaze približno tri čipa zasnovana na Arm tehnologiji. Apple, Nvidia, Microsoft, Amazon, Samsung, Qualcomm i Tesla samo su neka od velikih imena čiji proizvodi koriste Arm arhitekturu ili dizajn.
Na čelu te kompanije od februara 2022. nalazi se Rene Has, čovek sa više od 35 godina iskustva u industriji poluprovodnika. Za samo nekoliko godina vratio je Arm na berzu, doveo ga u Nasdaq-100 i vodio kompaniju kroz period u kojem su prihodi i profit gotovo udvostručeni.
Ali, ono po čemu bi njegova era mogla ostati zapamćena tek dolazi. Has pokušava da od Arm-a napravi nešto mnogo veće od kompanije koja drugima prodaje nacrte za čipove. Želi da Arm postane jedna od ključnih računarskih platformi AI ere i uspešno ide ka tome.
Inženjer koji je odrastao sa industrijom čipova
Hasova karijera praktično prati razvoj moderne industrije poluprovodnika.
Diplomirao je elektrotehniku i elektroniku na Clarkson univerzitetu, a kasnije je prošao i Executive Education program Stanford Graduate School of Business. Njegov prvi posao nakon fakulteta bio je u Texas Instrumentsu 1984. godine. Bilo je to vreme velikih tehnoloških promena, ali i ekonomskih turbulencija. Upravo će iz tih godina Has izvući jednu od lekcija koje i danas određuju njegov način donošenja odluka: idealan trenutak za veliki potez ne postoji.
Tokom karijere radio je na inženjerskim poslovima, razvoju proizvoda i aplikacija, a zatim prelazio na rukovodeće pozicije. Bio je direktor u kompanijama Scintera Networks i Tensilica, da bi potom proveo sedam godina u Nvidiji. Tu je bio potpredsednik i generalni direktor poslovanja računarskih proizvoda i vodio jednu od kompanijinih najvećih jedinica po prihodima.
Rad u Silicijumskoj dolini ostavio je dubok trag na njegov stil upravljanja. Has kaže da je tek kasnije shvatio koliko ga je oblikovalo to što je uglavnom radio uz osnivače kompanija. Iz tog okruženja poneo je sklonost ka brzini, riziku, velikim opkladama i prihvatanju grešaka kao sastavnog dela razvoja.
Kada je postao izvršni direktor Arm-a, upravo je takvu kulturu želeo da uvede u kompaniju.
U Arm
Has je u Arm stigao 2013. godine. Tokom narednih godina vodio je strategiju, komercijalne operacije, prodaju i marketing, a zatim pet godina bio predsednik IP Products Group, jednog od najvažnijih delova kompanije. Na toj poziciji menjao je strukturu poslovanja, širio portfolio proizvoda i povećavao ulaganja u Armov softverski ekosistem.
A onda je kompanija ušla u jedan od najturbulentnijih perioda svoje istorije.
SoftBank je 2016. kupio Arm i povukao ga sa berze. Rast tržišta pametnih telefona počeo je da usporava, pa je kompanija morala da traži nove izvore rasta.
Četiri godine kasnije Nvidia je pokušala da kupi Arm. Regulatori su, međutim, blokirali posao. Kada je preuzimanje konačno propalo 2022, Has je postao izvršni direktor. Dobio je zadatak da vodi kompaniju koja je imala izuzetno važnu tehnologiju, ali je morala da pronađe novo mesto u svetu koji se upravo pripremao za eksploziju generativne veštačke inteligencije.
Povratak na berzu
Jedan od prvih velikih poteza njegove ere bio je povratak Arm-a na javno tržište.
Has je 2023. vodio kompaniju kroz najveći proces izlaska na berzu te godine. Usledilo je uključivanje u Nasdaq-100, dok je kompanija odlično poslovala i beležila rekordne finansijske rezultate. Prema podacima Arm-a, tokom njegovog mandata prihodi i profit gotovo da su bili udvostručeni.
Ali,Hasov plan nije bio samo finansijski, kako je izjavio u nekoliko intervjua.
Arm je decenijama imao jedan od najatraktivnijih poslovnih modela u tehnološkoj industriji. Kompanija je projektovala arhitekturu i čipove, licencirala ih drugim kompanijama i naplaćivala naknade i tantijeme. Nije morala da proizvodi sopstvene procesore.
Sam Has se priseća koliko ga je taj model impresionirao kada je 2013. stigao iz Nvidije: nema otpada iz proizvodnje, problema sa prinosom čipova, reklamacija ni klasičnih proizvodnih prognoza – stiže izveštaj o tantijemama i prihod se knjiži.
Sada je odlučio da taj komfor delimično napusti, rekao je za Wired.
Pod Hasom Arm se postepeno pomera od kompanije koja prvenstveno licencira intelektualnu svojinu ka kompaniji koja razvija kompletnu računarsku platformu.
„Ako kontrolišete računarsku platformu“, smatra Has, „nije dovoljno da pravite samo jedan njen deo. Hardver, softver i čitav ekosistem postaju međusobno zavisni“. Kao primere navodi Microsoft i Surface ili Google i Pixel. Microsoft proizvodi sopstvene računare, iako Windows koriste HP, Dell i Lenovo. Google pravi Pixel, iako Android koriste brojni drugi proizvođači.
Has smatra da sopstveni proizvod može da unapredi čitav ekosistem. I sada želi isti princip da primeni na Arm.
Velika opklada: Arm pravi svoj čip
Arm je zato napravio potez koji je donedavno delovao gotovo nezamislivo.
Kompanija počinje da proizvodi sopstveni procesor. Nazvan je Arm AGI CPU, a namenjen je data centrima. Prvi kupac biće Meta, dok Has među kompanijama zainteresovanim za proizvod navodi i SK Hynix, Cisco, SAP i Cloudflare. Čip će proizvoditi TSMC, dok Arm sa partnerima kao što su Super Micro i Foxconn radi i na referentnom dizajnu servera.
To je veoma velika promena poslovnog modela.
Kompanije koje su decenijama bile Arm-ovi kupci sada bi u pojedinim segmentima mogle postati i njegovi konkurenti. Has, međutim, tvrdi da novi čip neće oslabiti Arm-ov ekosistem, već će ga ojačati. Što se više softvera piše za Arm i što se više aplikacija optimizuje za njegovu arhitekturu, smatra on, korist imaju svi koji na toj arhitekturi grade svoje proizvode.
Na pitanje ko bi mogao biti najviše pogođen novom strategijom, njegov odgovor je zanimljiv: pre Intel i AMD nego Nvidia.
Razlog je po mišljenju Hasa jednostavan – Arm ulazi upravo na tržište na kojem tradicionalno dominira x86 arhitektura.
Hasova vizija narednih deset godina
U osnovi njegove strategije nalazi se problem o kojem se u AI industriji sve više govori – energija. Današnji AI sistemi zahtevaju ogromne data centre i ogromne količine električne energije. Has ne veruje da je beskonačno širenje takvog modela održivo.Njegova procena je da će se računarska infrastruktura postepeno razvijati ka hibridnom modelu.
Treniranje najvećih AI modela verovatno će i dalje ostati u cloudu. Ali, trenutak kada već istrenirani model odgovara korisniku i izvršava zadatak, sve češće može da se odvija lokalno.
Na telefonu, računaru, u automobilu, pametnim naočarima, na uređajima koje će ljudi tek početi masovno da koriste.
Has smatra da će upravo premeštanje dela AI poslova iz clouda na lokalne uređaje biti jedan od načina da se smanji energetski pritisak koji stvara AI revolucija.
Primer već postoji. Kod Meta Ray-Ban naočara deo AI funkcija radi u cloudu, ali neke operacije odvijaju se direktno na uređaju – na Arm tehnologiji.
Ako se Hasova procena pokaže tačnom, naredna decenija neće biti samo era ogromnih AI data centara. Biće to era distribuirane inteligencije. AI će biti svuda, ali neće svaki put morati da putuje do udaljenog servera da bi nešto uradio.
Zašto je energetska efikasnost Armov veliki adut
Arm je izgradio globalnu dominaciju upravo zahvaljujući energetskoj efikasnosti svojih procesora. Tehnologija je razvijana za uređaje koji rade na baterije, pre svega mobilne telefone. Trošenje što manje energije zato je decenijama bilo deo Armovog inženjerskog načina razmišljanja. Sada to postaje izuzetno važno.
Has tvrdi da će Arm AGI CPU biti izuzetno energetski efikasan serverski procesor, ali vidi još jednu priliku – agentsku veštačku inteligenciju.
Veliki deo pažnje tokom AI buma bio je usmeren na GPU. Međutim, Has ukazuje da AI agenti u data centrima zahtevaju i veliki broj CPU procesora. GPU, prema njegovom viđenju, neće nestati. Naprotiv.
Ali AI infrastrukturi će biti potrebno mnogo više CPU kapaciteta. Upravo tu Arm želi deo tržišta.
Mreža ljudi oko Hasa
Hasova pozicija u tehnološkoj industriji ne proizlazi samo iz tehnologije. Ljudi iz industrije opisuju ga kao izuzetnog lidera veštog da povezuje ljude, koji održava odnose sa nekim od najmoćnijih ljudi Silicijumske doline. The Wall Street Journal ga je svojevremeno opisao kao „rođenog diplomatu“.
Sa Džensenom Huangom radio je u Nvidiji. Sa Masajošijem Sonom, osnivačem SoftBanka i predsednikom Armovog odbora, razgovara gotovo svakodnevno – nekim danima i desetak puta. Has kaže da Son dobro poznaje čak i njegov dnevni raspored, vreme kada ustaje, trenira i odlazi na spavanje. Ali, insistira da odluka o proizvodnji sopstvenog čipa nije došla od Sona.
„Ja sam CEO“, njegov je odgovor na pitanje ko je doneo odluku.
Son je, prema Hasovom opisu, partner sa kojim razmatra ideje i njihove posledice, a ne vlasnik koji mu govori šta treba da uradi.
Has je danas, pored funkcije u Armu, i izvršni direktor SoftBank Group International i član odbora SoftBank Groupa, gde učestvuje u povezivanju kompanija iz portfolija usmerenih na poluprovodnike i AI.
Šta ga nervira kod ljudi
Možda se Hasov način upravljanja najbolje vidi u odgovoru na jednostavno pitanje: šta ga najviše iritira kod ljudi koje vodi?
Zadovoljstvo postojećim stanjem, odgovara.
„Uvek smo to radili ovako“, „ne znam da li možemo bolje“ i „ne vidim drugi način“ vrste su razmišljanja koje posebno ne podnosi.
Suprotno tome, inspiriše ga mogućnost da napravi veliku promenu.
Zanimljivo je i koga iz sveta sporta navodi kao uzor.
To je Fil Džekson. Has ne ističe Džeksona samo zbog šampionskih titula Chicago Bulls-a i Los Angeles Lakers-a, već zbog njegove sposobnosti da izuzetno talentovane pojedince pretvori u šampionske timove.
Ovo je tek početak
Has ima dovoljno iskustva da zna koliko brzo tehnološke prognoze mogu postati besmislene.
Kada ga pitaju da li geopolitika, politika, nestašica memorije ili ekonomska neizvesnost mogu poremetiti plan lansiranja novog procesora, njegov odgovor je – ne.
Razlog nije odsustvo rizika. Razlog je vremenski horizont.
„Ovo je dugo putovanje za nas“, kaže Has. Arm AGI CPU je prvi proizvod. „Ovo je tek početak.“
Još od prvog posla u Texas Instrumentsu naučio je da tehnološka industrija gotovo nikada ne nudi savršene okolnosti za velike odluke. Njegova lekcija iz četiri decenije provedene u industriji zvuči gotovo banalno: nikada nije savršeno vreme da nešto uradite – jednostavno morate da uradite.
Arm sada upravo to radi.
Kompanija koja je decenijama bila gotovo nevidljiva infrastruktura digitalnog sveta želi da postane mnogo vidljiviji učesnik AI revolucije. A Hasova velika opklada za narednih deset godina počiva na ideji da budućnost AI-ja neće pripadati samo kompanijama koje mogu da naprave najveći model ili najmoćniji data centar. Pripadaće i onima koji mogu da obezbede dovoljno računarske snage uz što manje energije – od ogromnog servera do uređaja koji nosimo u džepu.
