Tihe vođe: Sve što treba da uradite je da držite zatvorena usta

Foto: Bonitet.com/Midjourney

Ključne tačke
  • Najefikasniji lideri najmanje govore na sastancima
  • Slušanje je strateška prednost
  • Kako postati tihi vođa?

„Vrlo je verovatno da su najefikasniji lideri sa kojima ste radili ili kojima ste se divili upravo bili posebni po tome što su najmanje govorili na sastancima. Verovatno su usavršili ono što nazivam „tiho vođstvo“. To je tehnika pažljivog ograničavanja komunikacije“ u jednom od tekstova napisao je Piter Ekonomi, ekonomista koji je kao autor, koautor i urednik objavio 135 knjiga o liderstvu koje se prodate u preko tri miliona primeraka.

Zatvorite usta

Prema istraživanju kompanije Zenger Folkman, sprovedenom na više od 4 hiljade lidera, oni koji su ocenjeni kao loši slušaoci nalazili su se u grupi od 85 odsto kojima se ne veruje. S druge strane, lideri koji su ocenjeni kao odlični slušaoci bili su u grupi od 86 odsto lidera koji ulivaju poverenje što je neverovatno dobar rezultat.

„Gde biste vi sebe smestili kao slušaoca u grupama ocenjenih lidera?“ pitao bi vas Ekonomi.

„Dogode se izuzetne promene kada jedan lider svesno donese odluku da će manje govoriti. Atmosfera u prostoriji se menja. Članovi tima koji obično ćute počinju da izražavaju svoje misli. Tišina omogućava da ideje isplivaju bez ograničenja, dok ranije skrivene perspektive postaju očigledne.

Ovu transformaciju sam više puta posmatrao tokom timskih sastanaka. Inteligencija tima dostiže svoj puni potencijal kada lideri prestanu da dominiraju diskusijama. Najbolji savet koji će vam dati svaki dobar poslovni guru je:

„Slušanje nije veština, to je disciplina. Sve što treba da uradite je da držite zatvorena usta“, u jednom od tekstova zapisao je Ekonomi.

Slušanje kao strateška prednost

U svetu koji se brzo menja i prepun je informacija, ljudi imaju sklonost da zanemaruju snagu slušanja. Lideri koji praktikuju pažljivo i aktivno slušanje, ostajući potpuno prisutni bez pripreme trenutnih odgovora, po rečima Ekonomija u velikoj su prednosti:

  • Bolje prikupljaju informacije: Usredsređeni na slušanje, prikupljaju raznovrsne stavove, što vodi ka donošenju smislenijih odluka.
  • Jače angažovanje tima: Zaposleni brže razvijaju lojalnost kada iskuse autentično slušanje od strane lidera. Članovi tima koji znaju da se njihovi doprinosi vrednuju pokazuju veću posvećenost rezultatima.
  • Bolje prepoznaju probleme: Problemi u organizaciji postaju vidljivi kroz diskretne komentare ili pauze koje pažljivi lideri mogu da primete.

Model namerne komunikacije

’Tiho vođstvo’ ne znači da nestanete, da ste duh, da vas nema. Ovaj pristup zahteva da se lideri usredsrede na smislene razmene umesto na količinu sadržaja koji dele u komunikaciji. To znači:

  • Postavljati promišljena pitanja umesto davanja izjava
  • Biti u miru s trenucima tišine koji drugima daju vreme za razmišljanje
  • Komunicirati precizno i sa jasnom namerom
  • Odolevati porivu da popunite svaku tišinu

„Svi su prisustvovali sastancima koji se razvuku zbog previše priče, u poređenju sa saastancima koji profitiraju od usmerenog dijaloga. Razlika u produktivnosti je ogromna“ podseća Ekonomi.

Tihe vođe

Da biste usvojili tiho vođstvo, Ekonomi savetuje da prvo analizirate vaše postojeće komunikacione navike. Koliko često učestvujete na sastancima u poređenju s ostalima? Da li se zateknete kako nudite rešenja za probleme pre nego što ih u potpunosti razumete?

Zatim pokušajte da sprovedete male promene:

  • Započnite sastanke postavljanjem pitanja umesto davanja informacija ili instrukcija. Jednostavno pitanje poput „Šta bi danas trebalo da bude naš primarni fokus?“ može odmah da promeni dinamiku sastanka.
  • Na sastancima koristite pristup „govori poslednji“, naročito kada imate najveći autoritet u prostoriji. Time izbegavate situaciju da članovi tima samo ponavljaju ono što misle da vi želite da čujete.
  • Napravite tihu pauzu od pet sekundi pre nego što odgovorite, nakon što neko završi izlaganje. Kratki trenutak pauze pre odgovora stvara prostor za promišljeno razmišljanje i pokazuje drugima da cenite razboritost.

Demonstrirajte aktivno slušanje tako što ćete obratiti pažnju na govor svog tela dok neko priča. Kada se nagnete napred i održavate kontakt očima uz klimanje glavom, pokazujete da vam je pažnja usmerena na ono što drugi govore, a ne na vaš odgovor.

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

Komentari +

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde