Novi izveštaj pokazuje da se Amerikanci suočavaju sa novom epidemijom – usamljenošću. Pogađa polovinu odrasle populacije i privredu košta milijarde dolara godišnje. I nisu samo Amerikanci usamljeni. Evropljani su u istom „raspoloženju“.
Šta kaže Evropa?
Zvanični podaci Evropske unije potvrđuju da „epidemija usamljenosti“ nije samo američki problem, već i „rastući socio-ekonomski izazov širom Evrope, sa ozbiljnim posledicama po tržište rada i zdravstvene sisteme“.
Prema velikom istraživanju koje je sproveo Zajednički istraživački centar Evropske komisije, situacija na evropskom kontinentu izgleda ovako:
- Oko 13% građana Evropske unije izjavilo je da se oseća usamljeno većinu vremena ili stalno. Kada se tome dodaju oni koji se osećaju usamljeno „ponekad“, ta brojka raste na više od 35% populacije.
- Suprotno čestom stereotipu da su severne zemlje hladnije i usamljenije, podaci pokazuju drugačije. Najviši nivoi hronične usamljenosti (preko 20%) zabeleženi su u zemljama istočne i južne Evrope (poput Mađarske, Grčke, Bugarske i Poljske). S druge strane, najniže stope usamljenosti beleže se u Holandiji i skandinavskim zemljama.
- Baš kao i u SAD, epidemija je najteže pogodila generaciju Z i milenijalce (uzrast od 18 do 25 godina). U ovoj starosnoj grupi, procenat hronično usamljenih je čak dvostruko veći u poređenju sa populacijom starijom od 65 godina.
- Evropska komisija je u svojim analizama istakla da usamljenost i socijalna izolacija imaju direktan negativan uticaj na ekonomsku produktivnost. Usamljeni radnici češće menjaju posao, imaju niži nivo angažovanosti na radnom mestu i češće koriste bolovanja, što evropske kompanije košta milijarde evra godišnje kroz izgubljenu produktivnost.
Pandemija usamljenosti
Sjedinjene Američke Države se bore sa pidemijom usamljenosti.
Zvanični izveštaj vodećeg američkog zvaničnika za javno zdravlje dr Viveka Murtija, otkriva da se oko polovine Amerikanaca danas suočava sa osećajem usamljenosti. Murti upozorava da nedostatak socijalnih veza može imati jednako štetan uticaj na zdravlje pojedinca kao i pušenje desetak cigareta dnevno.
Već je dugo poznato da su ljudi društvena bića i da izolacija ostavlja ozbiljne posledice na organizam. Međutim, najnoviji podaci pokazuju da je nivo usamljenosti među građanima dostigao razmere koje gotovo predstavljaju vanrednu situaciju na nacionalnom nivou. Ova „epidemija“, pored narušavanja zdravlja, američku ekonomiju i zdravstveni sistem svake godine košta milijarde dolara.
„Sada znamo da je usamljenost uobičajen osećaj sa kojim mnogi ljudi součavaju. Ona je poput gladi ili žeđi – signal koji nam telo šalje kada mu nedostaje nešto ključno za opstanak“, izjavio je dr Murti u intervjuu za The Associated Press. „Milioni ljudi u Americi se bore u senci, a to nije dobro. Zato sam izdao ovo zvanično upozorenje javnosti, kako bih podigao zavesu sa problema koji preveliki broj ljudi preživljava u tišini.“
Milenijalci i Gen Z najusamljenije generacije
Izveštaj je pokazao da su najteže pogođene mlade generacije, tačnije populacija između 15 i 24 godine. Kod ove grupe zabeležen je pad od čak 70% u pogledu vremena provedenog u direktnoj, ličnoj socijalnoj interakciji u 2020. godini, u poređenju sa prethodne dve decenije.
Stručnjaci identifikuju nekoliko ključnih faktora koji su milenijalce i pripadnike generacije Z pretvorili u najusamljenije generacije u istoriji:
Disfunkcionalan stambeni sistem: Visoke cene nekretnina i loše urbanističko planiranje primoravaju mlade ljude da žive u oblastima koje ne podstiču razvoj lokalne zajednice i komšijsku interakciju. Izveštaj napominje da se u poslednjih 60 godina broj jednočlanih domaćinstava u SAD udvostručio.
Uticaj društvenih mreža: Brojne naučne studije već godinama dokazuju direktnu korelaciju između prekomernog vremena provedenog na digitalnim platformama i pogoršanja mentalnog zdravlja.
Nasleđe pandemije i rad od kuće: Epidemiju usamljenosti drastično je ubrzala pandemija koronavirusa, koja je zatvorila škole i kancelarije. Iako su zdravstvene mere odavno prošlost, mnogi mladi radnici su trajno ostali u režimu rada od kuće, provodeći radne dane u izolaciji svog stambenog prostora.
Ekonomski i zdravstveni trošak izolacije
Dr Murti ističe da je podizanje svesti o ovom problemu ključno jer je hronična usamljenost direktno povezana sa nizom teških zdravstvenih rizika. Među njima su:
- Kardiovaskularne bolesti i moždani udar,
- Demencija i kognitivni pad,
- Depresija, anksioznost i prevremena smrt.
Sa biznis i makroekonomske tačke gledišta, ovaj fenomen se direktno preliva na pad produktivnosti, povećano odsustvovanje sa posla (bolovanja) i enormne troškove za zdravstveno osiguranje koje snose kompanije i država.
„S obzirom na duboke posledice koje usamljenost i izolacija ostavljaju na društvo, imamo ne samo priliku već i obavezu da u rešavanje problema socijalne povezanosti uložimo iste resurse i investicije koje smo usmerili ka borbi protiv pušenja, gojaznosti i krize zavisnosti“, zaključio je američki zvaničnik.
