Nakon višemesečnih očekivanja da će evropska valuta nastaviti da jača u odnosu na američki dolar, vodeće investicione banke sa Volstrita počele su da menjaju svoje prognoze. Analitičari upozoravaju da bi se odnos snaga između dve najveće svetske ekonomije mogao ponovo okrenuti u korist Sjedinjenih Američkih Država, što bi značilo dodatno slabljenje evra tokom narednih meseci.
Prema navodima agencije Bloomberg, finansijske institucije poput JPMorgan Chase, Morgan Stanley i Bank of New York Mellon odustaju od ranijih prognoza koje su predviđale nastavak rasta evropske valute. Njihove nove projekcije ukazuju da bi kurs evra mogao da padne za više od tri odsto i da tokom naredne godine dostigne nivo od oko 1,10 dolara za jedan evro.
Evro već na najnižem nivou u poslednjih godinu dana
Tokom juna, evropska valuta je već izgubila značajan deo vrednosti i pala na najniži nivo u odnosu na dolar u prethodnih godinu dana. Kurs EUR/USD spustio se na oko 1,14 dolara, što predstavlja pad od više od dva odsto u samo mesec dana.
Ovaj trend predstavlja potpuni zaokret u odnosu na početak godine, kada je evro bio među najjačim svetskim valutama. Tada su pojedini evropski zvaničnici čak izražavali zabrinutost da bi prejak evro mogao da ugrozi konkurentnost evropskih izvoznika, nakon što je zajednička valuta premašila nivo od 1,20 dolara, što je bio njen najviši kurs u gotovo pet godina.
Šta je promenilo raspoloženje investitora?
Ključni razlog promene očekivanja nalazi se u sve većem uverenju investitora da će američke kamatne stope ostati više nego što se ranije pretpostavljalo. Nakon novih podataka o inflaciji i tržištu rada, tržišta procenjuju da bi američke Federalne rezerve mogle da zadrže restriktivnu monetarnu politiku duže nego Evropska centralna banka.
Istovremeno, inflaciona očekivanja u evrozoni počela su da slabe, što smanjuje pritisak na Evropsku centralnu banku da nastavi agresivno povećanje kamatnih stopa. Najnovije istraživanje ECB pokazalo je da građani evrozone očekuju usporavanje inflacije u narednih godinu dana, što dodatno utiče na očekivanja investitora.
- Nemačka auto-industrija pred najvećim otpuštanjima u istoriji: Da li Evropa gubi trku sa Kinom?
- Google ograničio Meti pristup Gemini modelima: Da li je računarska snaga postala najvrednija roba u AI industriji?
- Banke sa Volstrita odustaju od opklada na rast evra: Da li dolar ponovo preuzima primat?
- Ko će zaista zaraditi milijarde, a ko će platiti račun najvećeg Mundijala u istoriji?
- Vrućine tope i produktivnost: Kako toplotni talas utiče na radnike i ekonomiju
Na valutnim tržištima upravo razlika između kamatnih stopa predstavlja jedan od najvažnijih faktora koji određuju kretanje kurseva. Ukoliko američke kamatne stope budu rasle brže od evropskih, kapital se po pravilu seli ka dolarskoj aktivi, što povećava tražnju za američkom valutom.
Da li se vraća dominacija dolara?
Američki dolar je tokom prethodnih godina više puta dokazao status globalne „sigurne luke“. Geopolitičke tenzije na Bliskom istoku, neizvesnost u vezi sa globalnim trgovinskim tokovima, kao i relativno snažan rast američke ekonomije, ponovo povećavaju interesovanje investitora za dolar.
Ipak, među analitičarima ne postoji potpuni konsenzus. Dok pojedine banke očekuju pad evra prema nivou od 1,10 dolara, drugi veliki igrači na tržištu i dalje smatraju da bi evropska valuta dugoročno mogla da se oporavi i vrati iznad 1,20 dolara ukoliko Federalne rezerve budu prinuđene da ublaže monetarnu politiku.
Šta slabljenje evra znači za Evropu?
Slabiji evro ima dvostruki efekat na evropsku ekonomiju. Sa jedne strane, evropski proizvodi postaju konkurentniji na svetskom tržištu, što pogoduje izvoznicima. Sa druge strane, uvoz energenata, sirovina i drugih proizvoda koji se plaćaju u dolarima postaje skuplji, što može ponovo podstaći inflatorne pritiske.
Za zemlje evrozone koje se i dalje bore sa usporavanjem privrednog rasta, kurs evra će tokom druge polovine godine predstavljati jedan od ključnih ekonomskih pokazatelja. Ukoliko se ostvare prognoze najvećih investicionih banaka, evropska valuta mogla bi da se suoči sa najizraženijim godišnjim padom još od perioda energetske krize iz 2022. godine.
