Andrea Vaserman poslednjih godinu dana ima pune ruke posla. Bavi se savetovanjem a, između ostalog, i AI edukacijom izvršnih direktora, odnosno, pomaže im da se adaptiraju novom tech dobu. Vasreman piše da „mnogi profesionalci danas sa zabrinutošću posmatraju kako alati veštačke inteligencije (AI) za nekoliko minuta obavljaju zadatke koji su ranije zahtevali sate rada. Kompanije širom sveta ubrzano redefinišu broj zaposlenih, produktivnost i stvarnu vrednost pojedinih uloga. Istovremeno, zaposleni uglavnom dobijaju opšte savete o tome kako treba da „prihvate AI“, bez jasnih praktičnih smernica šta to zapravo znači u svakodnevnom radu“.
Vaserman radi sa liderima u sektorima maloprodaje, finansija, tehnologije i medija. Savetuje da lideri i menadžeri na srednjim i višim pozicijama ne moraju da čekaju korporativne promene skrštenih ruku. Prema njenom mišljenju, primena konkretnog, tridesetodnevnog plana može uspešno da predupredi rizik od gubitka ugleda i uspeha na tržištu rada.
Mapiranje delova posla koji su najizloženiji automatizaciji
Umesto postavljanja preširokog pitanja: „Da li će AI uzeti moj posao?“, Vaserman savetuje analitički pristup. Ona predlaže da otvorite vaš poslovni kalendar i podelite radne zadatke u tri jasne kategorije:
- Rutinski zadaci (visoka izloženost): Zadaci koji se ponavljaju, zasnovani su na jasnim pravilima ili predstavljaju pisanje prvih verzija dokumenata. To uključuje kreiranje izveštaja o statusu, pisanje zapisnika sa sastanaka, bazično istraživanje, sastavljanje rutinskih imejlova ili analizu velikih količina sirovih podataka.
- Zadaci koji zahtevaju ljudski faktor (niska izloženost): Rad koji se primarno oslanja na donošenje odluka, građenje međuljudskih odnosa, pregovaranje, kompromise i uticaj. To podrazumeva usklađivanje interesa različitih strana (stakeholders), donošenje strateških preporuka, mentorstvo članova tima, otkrivanje uzroka zastoja na projektima ili navigaciju kroz internu politiku organizacije.
- Hibridni zadaci (zona fokusa): Poslovi u kojima AI može biti od velike pomoći, ali gde je ekspertska, ljudska perspektiva ključna da odredi da li je krajnji rezultat zaista upotrebljiv.
Vaserman naglašava da fokus u narednih 30 dana treba da bude upravo na ovoj trećoj kategoriji. Kombinovanjem profesionalnog instinkta sa brzinom AI alata drastično se podiže produktivnost, čime se menadžmentu šalje jasan signal da ne postoji strah od tehnologije.
Iniciranje proaktivnog razgovora sa menadžmentom
Čekanje zvanične korporativne objave o novoj AI strategiji kompanije često je zakasneo korak. Vaserman preporučuje pokretanje otvorenog razgovora sa nadređenima, uz napomenu da treba izbegavati defanzivna pitanja poput: „Da li će me AI zameniti?“ Takav nastup nadređene stavlja u neprijatnu poziciju i retko donosi korisne informacije.
Umesto toga, njena preporuka je postavljanje pametnih i proaktivnih biznis pitanja:
„Postoje li specifične oblasti u našem timu gde želite da unapredimo efikasnost, kvalitet ili vreme isporuke projekata uz pomoć AI alata koji bi nam ubrzali rad?“
Ovakav pristup pozicionira zaposlenog kao osobu koja razmišlja strateški, poput vlasnika biznisa, pokazujući da fokus nije na panici i pukoj zaštiti radnog mesta, već na unapređenju celokupnog poslovanja.
Približavanje prihodima, klijentima i riziku
U svakom periodu velikih tržišnih transformacija, pojedine pozicije postaju ranjive jer su previše udaljene od direktne poslovne vrednosti i profita. Vaserman naglašava važnost operativnog povezivanja sopstvenog rada sa ključnim prioritetima lidera kompanije.
To ne podrazumeva da svi zaposleni moraju da pređu u sektor prodaje, već da moraju jasno da artikulišu kako njihov rad utiče na prihode, klijente, troškove, brzinu, kvalitet ili rizik:
- U marketingu: Akcenat treba staviti na prodajni levak (pipeline), ponašanje kupaca, konverziju, retenciju ili relevantnost brenda – a ne samo na tehničko izvršenje kampanja.
- U ljudskim resursima (HR): Fokus treba da bude na efikasnosti menadžera, trendovima zadržavanja talenata, kapacitetima radne snage i vremenu potrebnom za postizanje pune produktivnosti – umesto na puko sprovođenje programa obuka.
- U operacijama: Ključne teme treba da budu smanjenje troškova, pouzdanost sistema, korisničko iskustvo ili rizici izvršenja – a ne samo sam proces.
Veštačka inteligencija menja način na koji se rad obavlja, ali kompanije će uvek imati potrebu za ljudima koji razumeju šta je važno za biznis, kako se donose odluke o kompromisima i kakav je uticaj njihovih preporuka. Što je veza između rada i krajnjeg poslovnog ishoda jasnija, teže je svesti nečiju vrednost na listu lako zamenjivih tehničkih zadataka.
Kreiranje jednog opipljivog primera adaptacije
Tokom narednih 30 dana, Vaserman savetuje kreiranje jednog praktičnog primera koji se može javno istaći kao dokaz uspešne primene veštačke inteligencije na način koji donosi korist celom timu. Za edukaciju se mogu koristiti besplatni vodiči na platformama poput Reddit-a ili specijalizovane aplikacije za izgradnju AI veština.
„To može biti restrukturiranje periodičnog izveštaja (tako da fokus bude na strateškim uvidima, a ne na pukom nabrajanju aktivnosti), optimizacija timskog procesa, kreiranje kvalitetnijeg pripremnog dokumenta za sastanke lideršipa ili razvijanje jednostavnog seta upita (prompts) u pristupačnim alatima poput ChatGPT-ja koji pomažu mlađim kolegama da pripreme bolje prve verzije dokumenata“ piše Vaerman.
Kada se to unapređenje implementira, ono mora postati vidljivo. Nadređenima se to može predstaviti kroz jasan uvid:
„Testiran je novi način pripreme za naš nedeljni poslovni pregled. AI je pomogao da se podaci sumiraju brže, što nam je ostavilo više vremena da se fokusiramo na identifikaciju dva ključna rizika o kojima moramo da diskutujemo. Predlog je da se zadrži ovaj pristup kako bi sastanak bio više orijentisan na donošenje odluka.“
Ovakav izveštaj pruža direktan dokaz o preuzimanju inicijative i eksperimentisanju sa ciljem da se stvori dodatna vrednost za kompaniju.
Strah od neizvesnosti je prirodan, ali Vaserman zaključuje da anksioznost ne treba mešati sa akcijom. U narednih mesec dana nije neophodno postati AI ekspert, ali je ključno mapirati sopstvenu izloženost automatizaciji, demonstrirati praktičnu primenu novih alata i poslati jasnu poruku menadžmentu o posedovanju ključne veštine modernog poslovanja – sposobnosti brze adaptacije.
