Kada je krajem 2022. godine ChatGPT za svega nekoliko sedmica postao najbrže rastuća potrošačka aplikacija u istoriji interneta, činilo se je da je tehnološka industrija dobila novog nesavladivog lidera. Veštačka inteligencija, o kojoj se godinama govorilo uglavnom u istraživačkim laboratorijama i akademskim krugovima, odjednom je postala alat koji svakodnevno koriste milioni ljudi. Međutim, priča o OpenAI-ju nije počela lansiranjem ChatGPT-ja. Počela je sedam godina ranije, kao pokušaj da se odgovori na jedno od najvećih pitanja savremene tehnologije – ko će kontrolisati razvoj veštačke inteligencije i u čijem će interesu ona raditi.
OpenAI je osnovan u decembru 2015. godine kao neprofitna istraživačka organizacija. Među osnivačima su bili Sem Altman, tada predsednik startap akceleratora Y Combinator, Ilon Mask, Greg Brokman, Ilja Suckever, Vojćeh Zaremba, Džon Šulman i nekoliko vodećih istraživača iz oblasti mašinskog učenja. U osnivačkom dokumentu kompanije navodi se da je „cilj razvoj opšte veštačke inteligencije koja će koristiti čovečanstvu u celini, a ne interesima pojedinačnih kompanija ili država“.
Takva misija nije nastala slučajno. Sredinom prethodne decenije razvoj veštačke inteligencije ubrzano je napredovao u Google-u, Facebook-u, Microsoft-u i drugim tehnološkim gigantima. Istovremeno su rasle bojazni da bi najnapredniji AI sistemi mogli da postanu zatvorena tehnologija dostupna samo nekolicini najvećih korporacija. OpenAI je zato nastao kao protivteža tom modelu – organizacija koja će razvijati vrhunsku tehnologiju, ali će njena istraživanja, kada god je to moguće, biti otvorena naučnoj zajednici.
Kada su ideali postali preskupi
Već posle nekoliko godina pokazalo se da razvoj najsloženijih AI modela zahteva računarsku infrastrukturu kakva do tada nije postojala. Svaka nova generacija modela tražila je višestruko više procesorske snage, energije i kapitala.
Kako su objasnili iz kompanije 2019. godine, „postalo je jasno da donacije više nisu dovoljne za ostvarivanje prvobitne misije“. Zbog toga je osnovan OpenAI LP, nova poslovna struktura koju je kompanija opisala kao model sa ograničenim profitom. Investitorima je omogućeno da ostvare ograničen povraćaj ulaganja, dok je kontrola nad dugoročnom misijom ostala u rukama neprofitne organizacije.
Ta odluka označila je prvu veliku prekretnicu u razvoju OpenAI-ja. Za jedne, predstavljala je pragmatičan odgovor na realnost razvoja veštačke inteligencije. Za druge, početak udaljavanja od prvobitne ideje o potpuno otvorenoj istraživačkoj organizaciji.
U isto vreme Microsoft ulaže milijardu dolara u OpenAI i postaje strateški partner. Kako je više puta isticao izvršni direktor Microsoft-a Satja Nadela, „saradnja nije podrazumevala samo finansijsku podršku već i razvoj Azure infrastrukture na kojoj će se trenirati buduće generacije AI modela“. Partnerstvo je kasnije višestruko prošireno i danas predstavlja jedan od najvažnijih tehnoloških saveza u svetu.
Ključni ljudi
Iako se OpenAI najčešće povezuje sa Semom Altmanom, razvoj kompanije teško je objasniti kroz jednog čoveka.
Greg Brokman, nekadašnji tehnički direktor kompanije Stripe, od prvog dana vodio je inženjerski razvoj OpenAI-ja i izgradio tim koji će kasnije razviti GPT modele. Ilja Suckever, jedan od najuglednijih istraživača u oblasti „dubokog učenja“ i bivši naučnik Google Brain-a, postao je glavni naučni autoritet kompanije. Njegovi radovi o neuronskim mrežama i velikim jezičkim modelima predstavljaju osnovu mnogih današnjih AI sistema.
Posebnu ulogu imao je i Sem Altman. Za razliku od većine osnivača, nije bio istraživač, već preduzetnik i investitor. Njegova uloga bila je da obezbedi kapital, strateška partnerstva i dugoročnu viziju razvoja kompanije. Upravo će zahvaljujući Altmanovim pregovorima OpenAI tokom narednih godina privući desetine milijardi dolara investicija i iz male istraživačke organizacije prerasti u jednu od najvrednijih privatnih tehnoloških kompanija na svetu.
Ilon Mask napustio je upravni odbor još 2018. godine, navodeći potencijalni sukob interesa zbog razvoja veštačke inteligencije u Tesli. Kasnije će postati jedan od najglasnijih kritičara OpenAI-ja, tvrdeći da se kompanija udaljila od svoje prvobitne misije i da je praktično postala zatvorena komercijalna organizacija. Spor između Maska i OpenAI-ja prerastao je u višegodišnje pravne postupke koji i danas traju.
ChatGPT je promenio više od jedne kompanije
Pre lansiranja ChatGPT-ja OpenAI je već bio poznat u stručnim krugovima zahvaljujući modelima GPT-2 i GPT-3. Međutim, tek je ChatGPT pokazao koliko generativna veštačka inteligencija može biti dostupna širokoj publici.
Prema podacima koje su objavili UBS i više istraživačkih kuća, aplikacija je za manje od dva meseca dostigla oko 100 miliona aktivnih korisnika mesečno, što je bio najbrži rast jednog potrošačkog digitalnog proizvoda do tada.
Taj trenutak promenio je čitavu tehnološku industriju. Google je ubrzao razvoj Gemini modela, Anthropic je predstavio Claude, Meta je otvorila razvoj porodice modela Llama, dok su Amazon, Apple i gotovo sve vodeće tehnološke kompanije promenile svoje AI strategije. Ono što je nekoliko godina ranije izgledalo kao istraživački projekat postalo je svetska poslovna trka.
Šta je dobio Microsoft, a šta OpenAI
Ako je lansiranje ChatGPT-ja predstavljalo trenutak kada je OpenAI postao globalno poznat, partnerstvo sa Microsoftom pokazalo se kao odluka koja je kompaniji omogućila da tu poziciju zadrži. Veštačka inteligencija više nije bila samo pitanje kvaliteta algoritama, već i pristupa ogromnim računarskim kapacitetima neophodnim za treniranje modela.
Microsoft je tokom nekoliko investicionih rundi uložio desetine milijardi dolara u OpenAI, dok je kompanija dobila pristup Azure infrastrukturi, jednoj od najvećih cloud platformi na svetu. Istovremeno, Microsoft je AI modele OpenAI-ja počeo da ugrađuje u sopstvene proizvode – od Copilot asistenta i Microsoft 365 do Azure AI servisa. Kako je više puta izjavljivao izvršni direktor Microsofta Satja Nadela, „cilj partnerstva nije bio razvoj jednog proizvoda, već stvaranje nove generacije softvera zasnovanog na veštačkoj inteligenciji“.
Analitičari Financial Times-a i Reuters-a partnerstvo Microsoft-a i OpenAI-ja često opisuju kao spoj dve međusobno zavisne strane – jedna raspolaže najnaprednijim AI modelima, druga kapitalom i infrastrukturom potrebnom da se oni razvijaju i primenjuju u globalnim razmerama.
Korporativna kriza koja je uzdrmala
Novembar 2023. godine predstavlja jednu od najdramatičnijih epizoda u istoriji tehnološke industrije.
Upravni odbor OpenAI-ja iznenada je smenio izvršnog direktora Sema Altmana, navodeći da „nije bio dovoljno otvoren u komunikaciji sa odborom“. Odluka je izazvala reakciju kakva do tada nije viđena u Silicijumskoj dolini.
Predsednik kompanije Greg Brokman podneo je ostavku, a više od 700 zaposlenih potpisalo je pismo u kojem su najavili da će napustiti OpenAI ukoliko Altman ne bude vraćen na funkciju. Istovremeno, Microsoft je saopštio da je spreman da zaposli Altmana, Brokmana i sve istraživače koji odluče da napuste kompaniju.
Posle samo nekoliko dana pregovora upravni odbor promenjen je, a Sem Altman vraćen na mesto izvršnog direktora.
Financial Times i The Wall Street Journal ocenili su da je taj događaj pokazao koliko su „znanje i istraživački timovi postali ključna vrednost AI kompanija. Za razliku od tradicionalnih tehnoloških firmi, gde najveću vrednost predstavljaju proizvodi ili infrastruktura, u OpenAI-ju je upravo odlazak istraživača mogao da ugrozi budućnost cele kompanije“.
Kriza se, međutim, time nije završila. Tokom 2024. i 2025. godine kompaniju su napustili pojedini ključni ljudi, među kojima su Ilja Suckever, Mira Murati i Džon Šulman. Neki su osnovali sopstvene AI kompanije, dok su drugi nastavili istraživanja u novim organizacijama. Istovremeno, Meta, Anthropic i druge kompanije bacile su se na zapošljavanje vodećih stručnjaka iz oblasti veštačke inteligencije, dodatno pojačavajući konkurenciju na tržištu talenata.
A poslovna sigurnost?
Kako je rasla popularnost ChatGPT-ja, rasla su i očekivanja investitora. OpenAI je tokom 2025. i 2026. godine dostigao procenjenu vrednost od oko 850 milijardi dolara čime se svrstao među najvrednije privatne tehnološke kompanije na svetu.
Prema podacima do kojih je došao The Wall Street Journal, OpenAI je povećao planirane investicije u računarsku infrastrukturu do 2030. godine na oko 750 milijardi dolara. Istovremeno, prema finansijskim podacima koje citira Sebastian Malabi u kolumni za The Times, kompanija je ostvarila oko 13,1 milijardu dolara prihoda uz rashode od približno 34 milijarde dolara, što ukazuje na veoma visoke operativne troškove karakteristične za razvoj generativne veštačke inteligencije.
Malabi u svojoj analizi upozorava da razvoj AI tehnologije i poslovni uspeh pojedinačnih kompanija nisu isto. Upoređujući OpenAI sa ajkulom koja mora stalno da pliva kako bi opstala, on navodi da kompanija mora neprekidno da razvija nove modele, privlači kapital i zadržava najbolje istraživače kako bi opravdala očekivanja investitora i visoku tržišnu procenu.
U isto vreme konkurencija postaje sve snažnija. Anthropic ubrzano povećava prihode zahvaljujući poslovnim korisnicima, Google razvija porodicu modela Gemini oslanjajući se na sopstvenu cloud infrastrukturu i oglašivački biznis, Meta ulaže milijarde dolara u razvoj otvorenih AI modela, dok xAI i kineske kompanije dodatno menjaju odnos snaga na tržištu.
Priča o OpenAI-ju zato više nije samo priča o kompaniji koja je svetu predstavila ChatGPT. Kako Malabi primećuje „primer je kako izgleda poslovanje u industriji u kojoj tehnološka prednost traje sve kraće, troškovi rastu brže od prihoda, a sposobnost da se privuku kapital, infrastruktura i vrhunski stručnjaci postaje jednako važno kao i kvalitet samih modela“.
Upravo zato razvoj OpenAI-ja danas pažljivo prate investitori, konkurenti i vlade širom sveta. Kompanija koja je pre deset godina osnovana sa idejom da razvoj veštačke inteligencije učini dostupnim i korisnim za čovečanstvo danas se nalazi u središtu tehnološke i poslovne trke čiji ishod još nije izvestan. Prema pisanju The Timesa, Financial Timesa, Reutersa i The Wall Street Journala, narednih nekoliko godina pokazaće da li će OpenAI uspeti da zadrži poziciju koju je sam stvorio ili će nova faza razvoja veštačke inteligencije doneti i novog lidera.
Analitičari slute da novi igrače dolaze.
