Sledeće godine obeležiće se 90 godina od prve odštampane table najpopularnije društvene igre. Podatak da je za ove godine prodato 275 miliona primeraka Monopola priču o nastanku ove igre čine još čudesnijom. Iako ju je 1935. dizajnirao Čarls Darou i publikovao uz pomoć izdavača Parker Brothers-a, početak priče o kreiranju ove ultrapopularne igre krije se na samom početku dvadesetog veka.
Iza zabave u kojoj kupujete i prodajete nekretnine bez stvarnog straha od bankrota, u stvari, stoji neko ko nikada nije dobio potvrdu za svoje zasluge za kreiranje pravila Monopola. Elizabet Megi, odvažna stenografkinja iz Vašingtona sa levičarskim idejama, 1903. je napravila igru kako bi ukazala na probleme novog veka. Razlike u prihodima ljudi su bile ogromne. Monopolisti su imali neverovatnu moć. Paradoks je bio da je Lizi htela da olakša svakodnevicu ljudima igrom čija je tema bila blisko povezana sa njihovim problemima.
Zanimacija političkom pozadinom
Noćima je u iznajmljenom stanu nakon završenog posla u kancelariji Elizabet smišljala pravila igre. Stan je delila sa glumcem i sa crnom sluškinjom. Kroz igru je želela da izrazi svoje progresivne stavove. Prvobitnim nazivom The Landlords game, želela je da prikaže tadašnji sistem koji je bio ništa drugo do demonstracija sile tokom otimanja zemlje sa svim ishodima i posledicama. U jednom političkom časopisu napisala je:
„Igra bi se mogla nazvati i Igra života, jer sadrži sve elemente uspeha i neuspeha u stvarnom svetu. Cilj je isti kao što ga generalno ljudska rasa ima, sticanje bogatstva.“ Igra je bila popularna među levičarskim intelektualcima i na fakultetima. Elizabet Megi je 23. marta 1903. ušla u Ured za patente SAD kako bi obezbedila svoj pravni zahtev za Igru posednika. Ipak, njena ideja na vremenskoj liniji igre pojavljuje se tek 1935. godine.
Prevara ili osećaj za biznis
Tri decenije igra je kružila po američkim domovima sa usmenim pravilima i ručno iscrtanim tablama. Nije se prodavala u kutiji. Prelazila je sa kolena na koleno, od prijatelja do prijatelja. Svi su u kasnijim godinama počeli da je zovu Igra monopola. Sve se promenilo nakon nekoliko poseta prijateljima gde je Čarls Darou sa suprugom igrao ovu igru koja je zaživela u domovima američke srednje klase. Njuh tada nezaposlenog Čarlsa bio je presudan za dalji razvitak Monopola. Jedne večeri zatražio je od svog prijatelja pravila igre, a ovaj je tada i shvatio da ona nikada nisu bila objedinjena na papiru: Velika verovatnoća je bila da je tako bilo u čitavoj državi. Čarls je otišao u Parker Brothers, firmu koja je proizvodila igre i igračake, a dalji tok od 1935. godine je istorija vredna pažnje. Darou je od igrice zaradio milione prijavivši je kao sopstveni izum.
Monopol i borba za nasleđe
Na drugoj strani, ona koja je zaista bila zaslužna za samu igru, zaradila je od nje 500 dolara. Naime, kada su iz Parker Brothersa shvatili kakav kapital poseduju, odlučili su da otkupe prava na sve igre sa sličnom tematikom. Među njima je bio i Lizin patent iz 1903. koji je i zapravo bio Monopol današnjice. Lizina zarada od 500 dolara u to vreme nije bila zanemarljiva, ali u ovom slučaju mnogo više polemike izaziva njena propuštena prilika za slavom. Ona je to do svoje smrti 1948. pokušavala da iznese u javnost pokazujući uporedo svoju iscrtanu tablu sa igrom i štampanu verziju Parker Brothersa. Nije bilo uspeha. Ostala je upamćena kao stenografkinja koja je pričala priče o izmišljanju društvenih igara. Ovo se promenilo od 1973. nakon što je priču razotkrio Ralf Anspah, levičarski aktivista, tokom parnice sa Parker Brothers-ima. Slučaj koji je trajao celu deceniju doneo je pozitivan ishod za pokojnu Liz. Anspah je uspeo da naglasi vitalnu ulogu stenografkinje iz Vašingtona za kreiranje Monopola.
Užitak za kolekcionare
Fenomen Monopola koji će proslaviti svoju ,,lažnu’’ godišnjicu naredne godine i danas obeležava dokolicu srednje klase. Igra je imala razne verzije kroz više od 100 godina postojanja. Od drvenih kućica s početka do plastičnih hotelčića, od okrugle Lizine table na početku, do pravougaone table koje su proizvodile fabrike igračaka. Razna izdanja kroz decenije stekla su status kolekcionarske zanimacije.
Najvredniji primerak za kolekcionare košta oko dve hiljade dolara. To nije Monopol s početka proizvodnje, već jedan poseban primerak koji je deo duge istorije ove društvene igre. Hasbro je preuzeo Parker Brothers 1991. i zatvorio fabriku u Salemu u Masačusetsu. Rukovodstvo fabrike je odlučilo da odštampa poslednje izdanje u 650 primeraka i podeli ga svim zaposlenima. Nisu znali da su tako stvorili najvredniji kolekcionarski primerak.