U savremenom trenutku, kapitalizam je postao sinonim za sticanje velikog bogatstva. Biti kralj planine, pobednik koji uzima sve – glavni je moto po rečima Rona Levina. Levin je, kako sam kaže, kapitalista. Godinama podiže firme, trguje, partner je velikih kompanija i direktan je krivac za realizaciju oko 50 startapa. Prošle godine je objavio knjigu Rizičan kapital sa višim ciljem. Ideja je bila da podrži kapitalizam, ali „altruistički koji je društveno osvešćen“. Ono što je za kratko vreme privuklo čitalačku publiku su primeri kompanija koje Levin navodi u knjizi i koje dokazuju da je moguće opstati u verziji altruističkog kapitalizma i odlično poslovati.
Ljudi su izgubili veru u tržište
Jedna od Levinovih tvrdnji koje je više puta ponovio u intervjuima je da jeste kapitalista, ali da ga optužuju za širenje ideja komunizma jer govori o društvenoj i materijalnoj nejednakosti među ljudima.
„To je daleko od istine. Moj stav je da kapitalizam treba da bude alat koji će doneti rešenja za probleme koje je sam uzrokovao. Suština je da mislim da je kapitalizam upravo razlog tolikih nejednakosti među ljudima, ali da je u isto vreme i rešenje.
Mnogo je ljudi koji su izgubili veru u nevidljive ruke tržišta, u džinove od korporacija i kompanija. To je zbog ogromne moći koju imaju ovakvi sistemi koji postaju sve veći i veći, guše konkurenciju, brišu je. Vlade država to ne sprečavaju i obično na žurku stignu poslednji. Ne bavim se time šta bi države mogle, a nisu preduzele da spreče toliku dominaciju najvećih kompanija i tako ljudima vrate veru u fer tržište. Mene zanima privatni sektor. Zanima me kako preduzeća mogu rešiti velike društvene probleme i zašto je ravnoteža između altruizma i profita ključna za održiv rast“
Profit kao početak
Ali kako mlađe generacije lidera posmatraju svet oko sebe, njihova uverenja o kapitalizmu se dramatično menjaju. Kako bi kapitalizam mogao i kako bi trebalo da izgleda za 10, 20 i 30 godina od sada? Da li bi mogao biti i profitabilan i društveno odgovoran?
„Ako se vratite na početak industrijskog kapitalizma, kao novog ekonomskog sistema, bio je zapanjujuće produktivan. Njegov uspon početkom 19. veka u Engleskoj poklopio se sa industrijskom revolucijom, a privatno finansiranje kapitala za fabrike pokretane mašinama i transportne sisteme podstaklo je eksploziju potrošačke robe kakva nikada ranije nije viđena u ljudskoj istoriji.
U roku od jednog veka, veliki deo zapadnog sveta je postao mehanizovan. Milioni domaćinstava su bili opremljeni električnim svetlima, telefonima, automobilima, konfekcijskom odećom i obućom, masovno proizvedenim nameštajem i brendiranim proizvodima za ličnu negu. Naš kolektivni standard života ili merilo po tome koliko stvari imamo u našim domovima, porastao je na nivo koji bi bio nezamisliv za naše pretke“, piše Levin.
Profit i strašna cena
Kako su decenije prolazile, postalo je jasno da je neograničeni kapitalizam doneo bogatstvo po strašnoj društvenoj i ekološkoj ceni.
„Okrutne radne prakse, zagađenje, uništavanje zemljišta i rasprostranjena prevara karakterisali su sada već ukorenjen sistem.
Prvi talas kapitalističkih lidera činili su muškarci (svi su bili muškarci!) koji su u to vreme bili cenjeni zbog svoje surovosti i sposobnosti da preuzmu moć.
Drugi talas kapitalista iz oblasti digitalne tehnologije početkom 21. veka bili su muškarci (gotovo svi) koji su delovali hrabro i akumulirali veliko lično bogatstvo. To su uglavnom izvodili na leđima miliona svojih radnika koji uglavnom nisu bili sindikalno organizovani.
Dok prolazimo kroz drugu deceniju 21. veka, kapitalizam postoji dovoljno dugo da bismo mogli objektivno da procenimo njegove atribute, kvalitete i nedostatke. Sudeći po rezultatima, to je najbolji sistem koji imamo — ali može se poboljšati“ u jednom od tekstova povodom svoje knjige pisao je Levin
Šta je svet naučio u prethodna dva veka?
Ron Levin je u knjizi naveo i tri ključne lekcije koje su ljudi naučili u prethodna dva veka.
- Pohlepa nije dovoljna – to je prva lekcija. „Kao motivaciona snaga za proizvodnju dobara i usluga, pohlepa sama po sebi nije ono što želimo“, napisao je. Previše je kratkoročna i usko usmerena i mora biti ublažena istinskom empatijom prema drugima i vizijom za zdrav svet.
- „Kako“ je važnije od „koliko„. Pravi lideri u kapitalizmu brinu ne samo o veličini kvartalnih profita već i o tome kako su ti profiti ostvareni i šta to znači za njihovu reputaciju i nasleđe. Investitori počinju da se udaljavaju od lidera koji su slepi za veće odgovornosti kao članovi zajednica koje podržavaju njih i njihove kompanije.
- Mit o „profitima po svaku cenu“ koji je zastupao američki ekonomista Milton Fridman (i drugi) je pogrešan. Uticajno, skalabilno poslovno preduzeće, fleksibilno i prilagodljivo, praviće profite. Tačka. Ovo je iz nekoliko razloga:
Zaposleni i zainteresovane strane u društveno odgovornim preduzećima su visoko produktivni i duboko lojalni. Investitori hrle ka korporacijama koje preduzimaju holistički pristup poslovanju. I, potrošači postaju sve probirljiviji kad gledaju gde troše svoj novac. Zahtevaju visok nivo altruizma.
Kompanije primeri altruističkog kapitalizma
Knjiga Rona Levina je ponudila više realnih primera, realnih firmi koje odlično posluju, a koje su po proceni autora društveno odgovorne. Ima ih na hiljade u svim industrijama. Levin je posetio više od 140 zemalja sveta i godinama se bavi ovakvim istraživanjem svetske poslovne klime i kapitalizma.
Ovo je njegov najuži izbor od nekoliko kompanija koje daje kao primer pozitivnih promena i koje upravo zato privlače investitore i kupce najvišeg nivoa.
Aprende Institute osnovan 2019. Njihova misija kao Instituta za učenje na engleskom je da pomognu imigrantima koji govore španski u Sjedinjenim Državama da svoje interese pretvore u prihod započinjanjem novih poslova ili pokretanjem novih karijera.Njihova onlajn platforma nudi programe za usavršavanje odraslih u oblasti preduzetništva, zanata, mode i lepote, welnesa, gastronomije i ugostiteljstva.
HopSkipDrive. Ova digitalna platforma koja rešava jedan od najzahtjevnijih problema sa kojima se suočavaju zaposleni roditelji – pronalaženje sigurnog i pouzdanog prevoza do škola za decu koja žive van tradicionalnih autobusnih ruta.
Platforma povezuje roditelje i staratelje sa pažljivo proverenom mrežom CareDrivers-a. Zahvaljujući GPS tehnologiji, roditelji mogu da prate vožnju u realnom vremenu i da dobiju obaveštenja o svakoj fazi vožnje. Ova usluga je jednostavna za kreiranje, uređivanje i otkazivanje vožnji za nekoliko minuta. Korisnici mogu da organizuju vožnje za čak osam sati unapred, a dostupne su i vožnje na zahtev za hitne potrebe – ako dete mora da ide kući zbog bolesti ili da ide van škole zbog izbora ili prakse.
Primer je i fintech kompanija iz LA-a SoloFunds koja, između ostalog, ljudima nižeg ekonomskog statusa nudi uslugu dodatnog keša kada im treba u slučajevima iznenadnih troškova. Uslovi su više nego prihvatljivi i razumni. Ali, više puta su pokušavali da ih zatvore i onemoguće da rade u šta su se, u prvom planu umešale banke kojima ovakva konkurencija nikako ne odgovara.
Kapitalizam može da evoluira
Kapitalizam je bio, i još uvek jeste, najmoćniji način da se donese najviše dobra najvećem broju ljudi, kaže Levin.
Dva veka ovakvog sistema i raspodele ekonomskih snaga pokazala su sve njegove dobre strane i slabosti. Sada, nova generacija lidera krči put kapitalizmu koji je i profitabilan i društveno odgovoran.
Kompanije koje u svojoj knjizi Ron Levin nudi kao primere su samo neke od hiljadu novih preduzeća koja upravo dokazuju da kapitalizam može biti altruističan i unosan. Da li je vreme da promenite parametre i balanse u svojoj kompaniji?, pita Levin.