“Imate moć da oprostite uvrede i dug. Kad naučite kako da koristite tu moć, zaslužićete neprocenjivu dobit. U poslovnom okruženju to nema cenu”, jedna je od verzija saveta koje biste dobili od nekog od sledbenika filozofije Simon Vejl.
Simon Vejl je bila francuskinja, profesorka, revolucionarka, radnica u fabrici koja se od malih nogu bavila politikom. Preživela je Prvi svetski rat, učestvovala u Španskom građanskom. Suočavala se sa stvarnim životom tako što je preuzimala sve uloge koje su joj bile dostupne. Njene ideje su teško “varili” i ekstremni levičari. Organizovala je marševe i štrajkove, insistirala da svako treba da se uključi direktno u realan život i da preuzima realne uloge da bi spoznao život iz prve ruke.
Pisala je radove i eseje i slobodi, samopoštovanju, eksploataciji, solidarnosti, religiji, revoluciji. Nazivali su je sekularnom sveticom koja je luda za istinom zbog čega je došla do velikih uvida i velike patnje. Bila je pesimista, verovala je u budućnost sveta koji se zasniva na solidarnosti i strasti za slobodom.
Tokom 1943, u godini kada je i preminula nakon što je pokušala da se iz Španije priključi Francuzima i Pokretu otpora, napisala je u Potrebi za korenima:
„Šta sam stekla iz svog iskustva?
Osećaj da nemam nikakvo pravo, bilo kakvo, bilo koje vrste, sposobnost da se bude moralno samodovoljan, da se intenzivno uživa u svakom trenutku slobode ili drugarstva, kao da će trajati zauvek. Direktan kotnakt sa životom.“
Kako da oprostite nepravdu?
Svako zna za neku priču o sukobu. Možda je to bila mala, pasivno-agresivna situacija koja je sastanke učinila neprijatnim. Možda je pak bila glasna svađa na nekoj zabavi ili jednom sasvim običnom radnom danu. Ali, ako radite većoj kompaniji, sigirno u vašem sećanju postoji drama zbog koje još uvek ključate.
A to sve iscrpljuje. Ne moraju da vam to sažmu psiholozi. I sami dobro znate.
Ljudi imaju sklonost ka negativnoj pristrasnosti što će reći da se daleko više zadržavaju na negativnim segmentima života nego na pozitivnim. Mogu vas pohvaliti za 10 sjajnih projekata ili poslova koje ste odradili, ali ako spomenu da je sve to moglo brže da se završi, to će biti ono što ćete zapamtiti.
„Tako je i sa svađama. Pamtimo grube reči i ledene poglede. Iznova proživljavamo trenutak i opsedamo uvredama“ pišu psiholozi.
Kako onda da se nosite sa ovakvim sukobima? Kako možete da oprostite nanetu nepravdu? Francuska filozofkinja Simon Vejl ima nekoliko saveta.
Koja se praznina pupunjava?
Za Simon Vejl, kada povredite druge ljude, to je znak da vam nešto važno u životu nedostaje. Kako je Vejl rekla:
„Povrediti nekoga znači uzeti nešto od njega. A šta ste dobili time što ste nekome naneli bol? Dobijate na važnosti. Širite se. Popunjavate prazninu u sebi tako što stvarate prazninu u nekom drugom.“
Uvrede i nasilje imaju nešto vampirsko u sebi – oduzimate od druge osobe ono što vama nedostaje. Kada su ljudi u bolu, neki od njih žele da i drugi pate.
Nesreća voli društvo, na kraju krajeva. Ako vam nedostaje radost u životu, želite da je ukradete od drugih. Jer, lakše je uzeti nešto od nekog drugog nego izgraditi ili popraviti sopstvenu sreću.“ Zato je prvi savet Simon Vejl da se zapitate kada vas neko povredi na očigledno okrutan način: koju prazninu ta osoba pokušava da popuni?
Drugi važan savet koji Vejl daje jeste da pustite uvredu. Ona tvrdi da drugačiji pogled na povredu omogućava da oprostite drugima. Zamislite da vam je prijatelj ili partner učinio nešto loše. Vejl nas poziva da to posmatramo kao neku vrstu krađe – oni su vam ukrali malo topline da bi se sami zaštitili od hladnoće.
Na ovaj način, ogorčenost postaje neka vrsta duga. Mislite da vam onaj ko nas je povredio nešto duguje. Vaš kolega mora da vam kupi poklon. Vaš šef mora da vam se javno izvini. Ali, istinsko isceljenje dolazi kada oprostimo taj dug. Trebalo bi da gledate na bol kao na poklon koji smo dali nekome kome je bio potreban.
Simon Vejl rešenja
Simon Vejl je bila hrišćanka i njen argument je u suštini njena verzija „okreni drugi obraz“. To je zahtevna filozofija, ali ona ju je i živela. Posvetila je život milosrđu i dobroti. Često je bila bolesna i dva puta je bila na ivici smrti – jednom radeći zajedno sa fizičkim radnicima, a drugi put boreći se protiv fašista u Španiji. Gotovo sav svoj prihod davala je u dobrotvorne svrhe, bila je politički angažovana ceo život, a umrla je delimično zbog štrajka glađu u znak solidarnosti sa okupiranim teritorijama tokom Drugog svetskog rata.
Ali, ne morate ići u toliku krajnost. Ovo su tri načina kako možete da primenjujte filozofiju Vejl u svakodnevnim situacijama, a koje preporučuje profesor Džoni Tomson sa Oksforda:
- O čemu se zapravo radi?
Većina ljudi ne traži sukobe namerno. Biološki smo predodređeni da sarađujemo. Ljudi su društvena bića, a oni koji se svesno konfrontiraju retka su pojava. Dakle, ako je neko nepristojan ili vređa, verovatno za to postoji dublji razlog. Vejl kaže da je to čin krađe, a mi treba da se zapitamo: „Šta ta osoba zaista želi? Da li je umorna, anksiozna ili preopterećena nečim drugim? Da li se oseća neprimećeno, nečujno ili nedovoljno cenjeno?“ Kada se osećate povređeno, pokušajte da se setite ljudskosti iza te povrede. - Zakopajte ratnu sekiru
Jedna kratka horor priča: na sastanku ste i menadžer kaže: „Radićemo u parovima.“ Vaš par je XX. Mrzite XX-a. Mrzite ga još od kada je zbijao šale na račun vaših figurica na stolu. Sada morate da radite s njim. Ono što Vejl uči jeste da je ovo trenutak kada treba da pustite prošlost. Zakopajte ratnu sekiru. Nosite sa sobom ogroman teret i ogorčenost zbog nečega što smatrate dugom koji vam neko duguje. Ali, problem više nije u XX-u. Problem je u vama. Oprost nije samo vrlina u učenju Simon Vejl već i ključ psihološke dobrobiti. Istraživanja su pokazala da opraštanje smanjuje stres, depresiju, ljutnju i anksioznost, dok poboljšava opšte blagostanje. Oprost vas čini srećnijim. - Dobri sukobi
Naravno, nisu svi sukobi posledica uvreda i lošeg ponašanja. Ne proizilazi svaka rasprava na poslu zato što vas je neko uvredio ili ismejao. Ponekad, konflikti su profesionalne prirode i sukobi mogu biti korisni.
