Početkom prošle godine, kada je DeepSeek izazvao paniku među svojim zapadnim konkurentima, gotovo ništa se nije znalo o Lijangu Venfengu, njegovom osnivaču.
Lijang ostaje tajanstvena figura, ali jedno je jasno. Dok se DeepSeek procenjuje na 71 milijardu dolara, bogatstvo njegovog osnivača poraslo je na oko 38 milijardi dolara. To ga čini daleko bogatijim od Darija Amodeija iz Anthropica ili Sem Oltmana iz OpenAI-ja.
Lijang se ne pojavljuje na turnejama ili televiziji, a njegove fotografije i snimci su vrlo retki. Drugim rečima, uklapa se u novu generaciju mladih kineskih milijardera.
Samo SAD ih imaju više. Prema podacima Huruna, koji prati bogatstvo najbogatijih ljudi na svetu, ove godine je u Kini bilo najmanje 29 milijardera u dobi od 40 ili mlađih koji su sami stekli bogatstvo. Sa Lijangom koji ove godine puni 41, taj broj je 30 – devet više nego prošle godine.
Novi kineski tajkuni razlikuju se od svojih prethodnika. Nema spekulacija sa nekretninama i pijanki. U trendu su videoigre i japanske anime. Takođe su vešti u preuzimanju maštovitih ideja i njihovom bržem skaliranju u globalne poslove od bilo koga pre njih.
Kratka istorija kineskih milijardera
Istorija kineskih ultrabogataša je kratka. Tokom 1980-ih tajkuni su shvatili kako da preotmu imovinu od države. Žang Ruimin, član studentske grupe koja je terorisala intelektualce tokom Maove ere, dokopao se državne firme za proizvodnju frižidera Haier i pretvorio je u ono što je sada najveći svetski proizvođač kućnih aparata.
Otvaranje tržišta nekretnina 1990-ih stvorilo je još jednu grupu milijardera. Početkom 2000-ih industrijalci poput Vanga Čuanfua iz BYD-a pokrenuli su talas proizvodnih firmi dok je Kina ulazila u Svetsku trgovinsku organizaciju.
Zatim je 2010-ih potrošački internet stvorio prvu generaciju kineskih tehnoloških mogula, uključujući Džeka Ma iz Alibabe i Poni Ma iz Tencenta. Osnivači ByteDancea i Sheina koji su sada u ranim 40-ima, izgradili su svoje bogatstvo nekoliko godina kasnije.
Nova generacija kineskih tajkuna kreće drugačijim putem. Više od dve trećine mladih milijardera na Hurunovoj listi zaradilo je novac od robe široke potrošnje ili medija. Sedam ih je stvorilo videoigre; četiri su izgradila firme za čaj ili kafu.
Posle Lijanga, najbogatiji je Vang Ning, osnivač Pop Marta, koji prodaje Labubu lutke. Samo troje se obogatilo veštačkom inteligencijom. Nijedan mogul nekretnina nije na spisku.
Poslovanja koja su izgradili novi kineski milijarderi takođe su daleko globalnija nego u prošlosti. Nekad je kineskim poduzetnicima trebala decenija ili više da shvate širenje u inostranstvo. Više ne. Žang Dđundžije, 33-godišnji osnivač Chageeja, pokrenuo je svoju čajdžinicu 2017. Dve godine kasnije otvorio je prodavnicu u inostranstvu, a firma je sada kotirana na njujorškoj berzi i posluje u devet zemalja.
Velika zavisnost novih tajkuna od inostranih tržišta delimično odražava pad potrošnje kod kuće.
Kad geopolitika umeša prste
Stavovi prema radu takođe su se promenili. Poslednju deceniju radilo se od 9 do 21 sat šest dana nedeljno. Tu ideju je zagovarao Ma iz Alibabe, a prihvatili su je i drugi lokalni tehnološki divovi.
Nasuprot tome, novi kineski preduzetnici usvojili su opušteniji stil upravljanja. Mnogi su relativno fleksibilni u pogledu radnog vremena. Lijang iz DeepSeeka navodno je rekao da ljudski mozak može da se koncentriše 6-8 sati dnevno i da prekomerni rad dovodi do grešaka.
Ipak, nije sve ružičasto za mlade kineske milijardere. Odnos između kineske vlade i njenih najbogatijih ljudi pogoršao se poslednjih nekoliko godina.
To je izazvalo razočaranje među mladim kineskim milijarderima. Mnogi su željni da se uključe u industrijsku politiku, ali im se za to pruža malo prilika.
- Vlada usvojila uredbu: Penzionerima 30.000 besplatnih vaučera za odmor u Srbiji
- Novi direktor Milan Nedeljković uvodi strožu kontrolu troškova: BMW preskače Sajam automobila u Parizu
- HONOR redefiniše budućnost: predstavljen novi identitet brenda za eru ekosistema AI pametnih uređaja
- Kako je PayPal od favorita Volstrita postao nevoljna meta spajanja
- Tajanstveni novi kineski milijarderi osvajaju svet
Njihove globalne ambicije takođe ih izlažu pogoršanim odnosima između Kine i Amerike. Žao Hong, 33-godišnji osnivač Manusa, AI firme, postao bi milijarder ranije ove godine da ga kineska vlada nije sprečila da proda svoju firmu Meti.
Drugim rečima, milijarderi su svesni da bi njihove firme u bilo kom trenutku mogle da „iskoče iz koloseka“ zbog naglih promena politike u Kini ili Americi, kaže za Economist Rupert Hugeverf iz Huruna. Izbegavajući publicitet, čini se da veruju da mogu duže da prežive.
Rezultat je generacija tajkuna koja je ujedno i najglobalnija – i najzagonetnija – u Kini.
