Učenje programiranja nekada je bila „brza karta“ za uspeh. To je veština kojom su samouki Bil Gejts, Mark Zakerberg i Ilon Mask lansirali svoje karijere. Međutim, prema rečima Alona Čena, bivšeg direktora marketinga u kompaniji Google koji je počeo da kodira sa 12 godina, veštačka inteligencija je tu veštinu upravo ubila.
Čenova biografija zvuči kao prototip uspeha u Silicijumskoj dolini. Rođen u Izraelu, sam je naučio da programira i već sa 15 godina vodio je sopstveni biznis servisiranja računara. Njegov put u Google-u bio je meteorski, kako je sam rekao. Do svoje 28. godine, Čen je postao jedan od najmlađih direktora marketinga u istoriji kompanije, upravljajući linijom proizvoda vrednom dve milijarde dolara.
Ipak, ono što je najviše šokiralo njegove kolege bila je odluka da u tom trenutku, na vrhuncu moći, napusti sedmocifreni paket akcija i bonusa kako bi krenuo ispočetka.
Odustajanje od miliona
Odluka da napusti Google nije bila hir. Čen objašnjava da je u korporativnom svetu osetio da „izvršavanje zadataka“ polako gubi bitku protiv „vizije“. Osnovao je Tastewise, AI kompaniju za analitiku u prehrambenoj industriji kojoj danas veruju giganti poput PepsiCo, Nestlé i Mars.
„Programiranje postaje suvišno. Danas nije potrebno,“ izjavio je Čen. „Ono što je sada potrebnije nego ikada jesu kreativnost, snalažljivost i realizacija. Više nema potrebe za pisanjem koda.“
Demokratizacija tehničkih veština
Njegovo objašnjenje je jednostavno: nisu tehničke veštine nebitne, već su alati postali dostupni svima. „Možete da vodite izuzetno uspešan posao bez ikakve sposobnosti da napišete makar jednu liniju koda,“ tvrdi Čen.
Ove tvrdnje potkrepljuju i potezi lidera industrije. Mark Zakerberg je prognozirao da će AI uskoro pisati gotovo sav kod, dok u Microsoft-u veštačka inteligencija već sada generiše oko 30% koda ovog tehnološkog giganta. Čen ide korak dalje i tvrdi da će pripadnici generacije Alfa imati više koristi od usavršavanja veština poput umetničkog klizanja nego od sedenja za tastaturom.
Ako ne kod, šta onda?
Čenovo rešenje nije u Silicijumskoj dolini, već u „staromodnim“ vrednostima: pratite svoju strast i budite beskompromisni u tome. Bil Gejts je počeo sa 13, Zakerberg sa 12, a Mask je sa 10 naučio BASIC. Ali, prema Čenu, ključ nije bio u samom kodu, već u ranoj ambiciji i preuzimanju odgovornosti.
„To što sam počeo mlad sa mnogo odgovornosti izgradilo je moj karakter preduzetnika,“ kaže Čen. „Potrebna vam je neverovatna otpornost ako vas sa 15 godina zovu klijenti jer im posao stoji zbog tehničkog kvara, a vi morate da rešite problem.“
Njegov savet generaciji Z? Pronađite strast, bilo da je to moda, 3D štampa ili gejming, i iskoristite AI alate da to pretvorite u biznis. Tehnologija postaje sekundarna. Bitno je ono što vas motiviše.
Kreativnost kao nova prednost
Čen nije usamljen u ovom stavu. Milijarder i suosnivač PayPal-a, Piter Til, ranije je upozorio da je AI veća pretnja tehničkim ulogama nego kreativnim misliocima. Podaci to potvrđuju:
- Istraživanje kompanije IBM pokazuje da je „premija na kreativnost“ sada veća nego ikada.
- Izveštaj LinkedIn-a za 2026. godinu pokazuje nagli porast potražnje za veštinama komunikacije i strateškog razmišljanja. Broj oglasa za posao koji pominju „storytelling“ udvostručio se u poslednjih godinu dana.
Povratak humanističkih nauka
Mladi ljudi, pre svih, sa diplomama iz umetnosti i humanističkih nauka dobiće svojih „pet minuta“. Kako navodi BI, Kompanija Anthropic je nedavno tražila šefa komunikacija za platu od 400.000 dolara, dok je Netflix nudio između 656.000 i 1,2 miliona dolara za sličnu visoku poziciju.
Čak i McKinsey, jedna od najprestižnijih konsultantskih kući, menja fokus. Izvršni direktor Bob Sternfels priznao je da se sada okreću onima koji su završili humanističke nauke, koje su ranije zapostavljali, jer u njima vide neiscrpan izvor kreativnosti potreban za rešavanje problema koje AI ne može da savlada.
