Američki tehnološki giganti suočavaju se sa sve ozbiljnijim pravnim rizikom zbog načina na koji su dizajnirali društvene mreže. Savezni apelacioni sud dozvolio je nastavak više od 3.000 tužbi protiv kompanija Meta, Google, TikTok i drugih platformi.
U centru sporova je pitanje koje može imati velike finansijske posledice za tehnološku industriju. Tužioci tvrde da su kompanije svesno razvijale proizvode i funkcije koje podstiču zavisnost mladih korisnika.
Odluku je doneo američki Apelacioni sud za deveti okrug u San Francisku, navodi Rojters u izveštaju o presudi. Sud je odbacio pokušaj tehnoloških kompanija da u ovoj fazi postupka obore odluku nižeg suda i zaustave veliki broj tužbi.
Više od 3.000 tužbi protiv društvenih mreža
Tužbe su podneli pojedinci, savezne države, lokalne vlasti i školski okruzi.
Njihove optužbe imaju zajedničku osnovu. Tvrde da su društvene mreže projektovane tako da mlade što duže zadrže ispred ekrana. Takav poslovni model, prema navodima tužilaca, doprineo je problemima kao što su depresija, anksioznost i poremećena slika o sopstvenom telu.
Za kompanije poput Mete i Googlea ovo više nije samo pitanje reputacije.
Sporovi otvaraju pitanje odgovornosti za sam dizajn digitalnih proizvoda. To bi moglo da ima posledice po algoritme, način preporučivanja sadržaja i mehanizme kojima platforme povećavaju angažovanje korisnika.
Ključ spora je Section 230
Jedno od najvažnijih pravnih pitanja odnosi se na Section 230 američkog Communications Decency Acta.
Ta odredba decenijama predstavlja jedan od najvažnijih pravnih štitova internet kompanija. U najširem smislu, platforme uglavnom nisu tretirane kao izdavači sadržaja koji postavljaju njihovi korisnici.
Međutim, sadašnji sporovi pomeraju fokus.
Tužioci ne napadaju samo sadržaj koji se pojavljuje na platformama. Oni osporavaju način na koji su proizvodi napravljeni i funkcije kojima kompanije upravljaju ponašanjem korisnika.
Meta i TikTok pokušali su da ospore odluku nižeg suda pozivajući se na zaštitu koju pruža Section 230. Apelacioni sud zaključio je da je njihov pokušaj žalbe došao prerano. Sud je ocenio da Section 230 predstavlja odbranu od odgovornosti, a ne potpun imunitet od samog vođenja postupka.
To je važna razlika. Ako tužioci uspeju da odvoje pitanje dizajna proizvoda od sadržaja koji kreiraju korisnici, tehnološkim kompanijama biće znatno teže da se oslanjaju na tradicionalnu pravnu zaštitu internet platformi.
Meta pod posebno snažnim pritiskom
Najveća izloženost trenutno je na kompaniji Meta, vlasniku Facebooka i Instagrama.
Apelacioni sud odbio je i zahtev kompanije da odloži odvojeno suđenje povezano sa tužbom više američkih saveznih država. U tom postupku Meta se suočava sa tvrdnjama o bezbednosti mladih korisnika, korišćenju podataka dece i načinu na koji je javnosti predstavljala bezbednost svojih platformi.
Finansijski ulozi mogu biti ogromni.
Meta je prethodno navela da četiri američke savezne države u jednom postupku traže kazne koje bi, prema računici kompanije, mogle da dostignu čak 1,4 biliona dolara, navodi Rojters.
To ne znači da će takav iznos biti dosuđen. Ipak, sama cifra pokazuje koliko su porasli potencijalni pravni rizici vezani za bezbednost dece na društvenim mrežama.
Presude već postoje
Problem za tehnološke kompanije je i to što više nije reč samo o teorijskom riziku.
U martu 2026. porota u Los Anđelesu proglasila je Metu i Google odgovornim u jednom od prvih velikih suđenja zbog štete koju su društvene mreže navodno nanele mladim korisnicima. Kompanijama je određeno ukupno šest miliona dolara odštete, piše Rojters.
Slučaj je bio posebno važan jer predstavlja svojevrsni test za veliki broj sličnih postupaka.
Associated Press je u julu izvestio i o žalbi YouTubea na tu presudu. Kompanija osporava zaključak porote da je platforma dizajnirana tako da podstiče zavisnost mladih korisnika.
Nagodbe pokazuju koliko je rizik ozbiljan
Neke tehnološke kompanije već su odlučile da pojedine sporove završe nagodbom.
YouTube, Snap i TikTok postigli su u maju nagodbe u slučaju koji je pokrenuo školski okrug u Kentakiju. Tužbom je traženo da platforme snose deo troškova koje škole imaju zbog posledica krize mentalnog zdravlja mladih, za koju tužioci tvrde da su je društvene mreže dodatno pogoršale.
U drugim postupcima kompanije nastavljaju borbu.
Rezultat je pravna situacija koja može godinama opterećivati najveće tehnološke grupe.
Zašto je ovo važno za biznis društvenih mreža?
Suština problema nije samo u potencijalnim odštetama.
Poslovni model velikog dela industrije društvenih mreža zasniva se na pažnji korisnika. Što korisnik provede više vremena na platformi, kompanija ima više mogućnosti za prikazivanje oglasa, prikupljanje podataka i povećanje prihoda.
Zbog toga funkcije poput beskonačnog skrolovanja, personalizovanih preporuka, automatskog puštanja sadržaja i notifikacija imaju poslovnu vrednost.
Ali upravo takve funkcije mogu postati predmet sudskog ispitivanja.
Ako američki sudovi počnu da prihvataju argument da kompanija može odgovarati zbog dizajna proizvoda koji podstiče problematično ponašanje, rizik se ne završava na jednoj presudi.
To bi moglo da utiče na način razvoja proizvoda u čitavom sektoru.
Od tehnološkog ka regulatornom riziku
Investitori su godinama najveće društvene mreže posmatrali prvenstveno kroz rast broja korisnika, oglašavanje i sposobnost monetizacije pažnje.
Sada u jednačinu sve više ulaze sudovi i regulatori.
Posebno je osetljivo pitanje maloletnih korisnika. Zaštita dece postala je jedna od oblasti u kojoj postoji snažan politički i regulatorni pritisak na tehnološke kompanije u SAD i drugim velikim tržištima.
Zbog toga više od 3.000 tužbi nije samo pravni problem. To je potencijalni poslovni rizik.
- Norveški fond zaradio rekordnih 184 milijarde dolara: Nvidia, Apple i SpaceX u portfoliju
- Više se ne štedi samo za penziju. Sada se štedi i za burnout
- Možete biti uspešni i nezadovoljni: Tri poruke Viktora Frankla
- Po jutru se poznaje dan – premija u 2026. godini će biti oko 215 milijardi
- Rajna presušuje, Nemačka industrija već plaća cenu: Jedan brod menja čak 150 kamiona
Ukoliko se kroz buduća suđenja utvrdi da određene funkcije društvenih mreža predstavljaju nebezbedan dizajn proizvoda, kompanije bi mogle biti primorane da menjaju način na koji njihove platforme funkcionišu.
A promena mehanizama koji povećavaju angažovanje korisnika može direktno otvoriti i pitanje prihoda.
Za Metu, Google, TikTok i druge kompanije zato predstoji borba koja je mnogo veća od pojedinačne tužbe.
