Dok se veliki deo rasprave o budućnosti rada vrti oko pitanja koje će poslove veštačka inteligencija ugasiti, podaci pokazuju i drugu stranu priče. Neka zanimanja ne samo da neće nestajati već će broj ljudi koji ih obavljaju u narednoj deceniji značajno porasti. „I tu se već prilično jasno vide tri velika pravca koja menjaju tržište rada: starenje stanovništva, energetska tranzicija i tehnologija“ piše Business Insider.
Američki Biro za statistiku rada objavio je nove projekcije zaposlenosti za period od 2025. do 2035. godine. Među dvanaest zanimanja sa najbržim očekivanim rastom nalaze se zdravstveni radnici, stručnjaci za podatke i informacionu bezbednost, ali i instalateri solarnih panela i tehničari za vetroturbine.
Najbrže će, prema projekcijama, rasti broj medicinskih sestara sa naprednim ovlašćenjima (nurse practitioners) i to za čak 41 odsto. U Sjedinjenim Državama reč je o visokoobrazovanim zdravstvenim radnicima koji u mnogim saveznim državama mogu da obavljaju deo poslova koji su nekada bili rezervisani za lekare.
Odmah iza njih dolazi zanimanje koje pre nekoliko decenija gotovo da nije postojalo u današnjem obliku – instalateri solarnih fotonaponskih sistema, sa očekivanim rastom zaposlenosti od 36,5 odsto.
Na trećem mestu su stručnjaci za podatke, čiji bi broj mogao da poraste za 34,6 odsto.
Zdravstvo, energija i tehnologija preuzimaju vrh
Lista dvanaest zanimanja sa najvećim očekivanim procentualnim rastom u SAD izgleda ovako:
| Zanimanje | Očekivani rast 2025–2035 | Prosečna godišnja zarada u SAD 2025. |
|---|---|---|
| Medicinske sestre sa naprednim ovlašćenjima | 41,0% | 132.000 dolara |
| Instalateri solarnih fotonaponskih sistema | 36,5% | 53.000 dolara |
| Stručnjaci za podatke | 34,6% | 120.000 dolara |
| Servisni tehničari za vetroturbine | 29,5% | 64.000 dolara |
| Menadžeri zdravstvenih i medicinskih službi | 24,2% | 124.000 dolara |
| Asistenti fizioterapeuta | 23,0% | 68.000 dolara |
| Psihijatrijski tehničari | 22,3% | 45.000 dolara |
| Istraživači u računarstvu i informacionim tehnologijama | 21,8% | 140.000 dolara |
| Asistenti radnih terapeuta | 21,5% | 72.000 dolara |
| Oftalmološki medicinski tehničari | 21,4% | 46.000 dolara |
| Asistenti lekara | 21,1% | 136.000 dolara |
| Analitičari informacione bezbednosti | 21,0% | 129.000 dolara |
Razlike u obrazovanju potrebnom za ulazak u ove profesije su velike. Za instalatera solarnih sistema u SAD je najčešće dovoljna srednja škola uz odgovarajuću stručnu obuku, dok medicinske sestre sa naprednim ovlašćenjima, asistenti lekara i istraživači u oblasti računarstva uglavnom moraju da imaju master diplomu. To je važan detalj jer pokazuje da budućnost tržišta rada ne pripada isključivo visokoobrazovanim tehnološkim stručnjacima.
Jedno od najbrže rastućih zanimanja biće izrazito praktično – ljudi koji postavljaju i održavaju solarne sisteme. Kako cena solarnih sistema pada i sve više domaćinstava i kompanija ih koristi, raste i potreba za ljudima koji umeju da ih instaliraju i održavaju.
Sličan proces događa se sa vetroenergijom.
Istovremeno, eksplozija količine podataka povećava potrebu za stručnjacima koji umeju da ih analiziraju. Očekuje se i rast broja istraživača u računarstvu i informacionim tehnologijama, između ostalog zbog razvoja veštačke inteligencije.
Najveća promena ipak neće doći iz tehnologije
„Iako se poslednjih godina gotovo svaka prognoza budućnosti rada posmatra kroz veštačku inteligenciju, jedan mnogo stariji proces mogao bi imati još veći uticaj – ljudi žive duže“ navodi američki Biro.
Starenje stanovništva povećava potrebu za zdravstvenom zaštitom, dugotrajnom negom, rehabilitacijom i upravljanjem sve složenijim zdravstvenim sistemima. Zato se čak šest od dvanaest najbrže rastućih zanimanja sa američke liste neposredno odnosi na zdravstvo.
Biro za statistiku rada očekuje da će američka ekonomija između 2025. i 2035. dobiti oko 5,9 miliona radnih mesta, što predstavlja rast od 3,5 odsto. To je znatno sporije od rasta od 10,9 odsto zabeleženog tokom prethodne decenije.
Ali rast neće biti ravnomerno raspoređen. Privatno zdravstvo i socijalna zaštita trebalo bi da stvore najveći broj novih radnih mesta, prvenstveno zbog starenja stanovništva i sve veće zastupljenosti hroničnih bolesti.
Istovremeno će tehnološki bum imati posledice i tamo gde ih možda nije lako odmah povezati sa AI-jem. Data centrima potrebne su ogromne količine električne energije, pa Biro očekuje da će relativno mali američki sektor komunalnih usluga porasti za oko deset odsto – brže od svih velikih sektora.
A šta se očekuje u Evropi?
Evropska prognoza pokazuje sličan pravac.
Najnovija Cedefop projekcija tržišta rada do 2035. godine pokazuje da će zaposlenost u EU rasti relativno skromno – nešto više od četiri odsto između 2023. i 2035. Ali, iza tog proseka kriju se velike promene između pojedinih zanimanja i sektora.
Tri sile koje menjaju američko tržište rada menjaju i evropsko: digitalizacija, zelena tranzicija i starenje stanovništva.
Posebno se izdvajaju stručnjaci za informacione i komunikacione tehnologije. Cedefop očekuje da zaposlenost ICT stručnjaka i tehničara u EU raste prosečno oko 2,5 odsto godišnje do 2035., mada su razlike između zemalja velike – od oko 1,3 odsto godišnje u Nemačkoj i Italiji do čak 7,8 odsto u Rumuniji. Među sektorima sa najbržim rastom biće istraživanje i razvoj, računarske usluge, kao i arhitektonske i inženjerske delatnosti.
Drugi veliki evropski pravac je energija. Proizvodnja električne energije trebalo bi da bude među sektorima sa najvećim rastom zaposlenosti, oko dva odsto godišnje na nivou EU, dok se u pojedinim državama očekuju stope od četiri odsto i više. Istovremeno, najnovije evropske analize ukazuju na rast potražnje za poslovima vezanim za projektovanje, instaliranje i održavanje tehnologija čiste energije.
Treći veliki izvor poslova biće zdravstvo i nega. Starenje evropskog stanovništva povećavaće potrebu za zdravstvenim stručnjacima, medicinskim saradnicima i ljudima koji se bave negom. Cedefop očekuje da zaposlenost u tim zanimanjima raste gotovo jedan odsto godišnje. Evropska agencija za rad već danas upozorava da su nedostaci lekara, medicinskih sestara i negovatelja ozbiljni i rasprostranjeni širom Evrope.
Evropa, dakle, ne dobija potpuno drugačiju budućnost rada od Amerike. Naprotiv. Na obe strane Atlantika najviše prostora otvaraju iste velike promene: sve starije stanovništvo traži više ljudi koji će brinuti o ljudima, digitalna ekonomija više onih koji razumeju podatke i tehnologiju, a energetska tranzicija ljude koji umeju da novu infrastrukturu projektuju, postave i održavaju.
Kada se bira profesija za narednih deset ili dvadeset godina, daleko je korisnije pitanje: koji će problemi društva u budućnosti zahtevati sve više ljudi sposobnih da ih rešavaju?
