Talasi otpuštanja zaposlenih koji su poslednjih godina opravdavani uvođenjem veštačke inteligencije počinju da dobijaju neočekivan obrt. Kompanije koje su tvrdile da će automatizacija preuzeti značajan deo poslova danas sve češće priznaju da su precenile mogućnosti AI sistema i potcenile značaj ljudskog iskustva.
Prema pisanju CNBC-a, pojedini veliki poslodavci već su počeli da vraćaju zaposlene koje su prethodno otpustili, nakon što se pokazalo da veštačka inteligencija ne može samostalno da rešava složene poslovne procese, posebno kada su potrebni iskustvo, intuicija i donošenje odluka u nepredvidivim situacijama.
Ford: Kada algoritam ne vidi ono što vidi iskusan inženjer
Jedan od najzanimljivijih primera dolazi iz američkog automobilskog giganta Forda. Kompanija je, nakon višegodišnjeg oslanjanja na automatizovane sisteme za kontrolu kvaliteta i razvoj proizvoda, odlučila da ponovo angažuje oko 350 iskusnih inženjera i tehničkih stručnjaka.
Prema navodima američkih medija, upravo su ti veterani industrije odigrali ključnu ulogu u rešavanju problema sa kvalitetom vozila koje sistemi zasnovani na veštačkoj inteligenciji nisu uspevali da identifikuju. Potpredsednik Forda za hardverski inženjering vozila Čarls Pun izjavio je da je AI „izvanredan alat“, ali da njegova efikasnost zavisi od kvaliteta podataka na kojima je obučen.
Ford je tokom prethodne tri godine značajno povećao broj stručnjaka koji rade na kontroli kvaliteta, a rezultati su već vidljivi. Kompanija je ove godine ostvarila najbolji plasman u istraživanjima kvaliteta vozila u poslednjih petnaest godina, što je dodatno podstaklo raspravu o granicama automatizacije.
Bankarski sektor: Kada korisnici traže čoveka, a ne bota
Sličnu lekciju naučila je i Komonvelt banka Australije (CBA), koja je prošle godine deo zaposlenih u korisničkoj podršci zamenila glasovnim AI sistemima.
Ideja je bila da automatizovani asistenti ubrzaju komunikaciju sa klijentima i smanje troškove poslovanja. Međutim, pokazalo se da botovi nisu uspevali da odgovore na složenije zahteve korisnika, što je dovelo do povećanja broja poziva i dodatnog opterećenja sistema. Posle niza pritužbi i pritiska sindikata, banka je bila primorana da vrati deo prethodno ukinutih radnih mesta.
Ovaj slučaj pokazao je da automatizacija može uspešno da rešava rutinske zadatke, ali da poverenje korisnika i dalje u velikoj meri zavisi od ljudske komunikacije.
IBM: Veštačka inteligencija rešava 94 odsto problema – ali ne i najvažnijih šest
Kompanija IBM jedan je od najvećih promotera primene veštačke inteligencije u poslovanju. Njeni interni AI sistemi danas obrađuju oko 94 odsto rutinskih zahteva zaposlenih u sektoru ljudskih resursa.
Ipak, upravo preostalih šest procenata pokazalo se kao najveći izazov. Reč je o slučajevima koji uključuju etičke dileme, kompleksne procese donošenja odluka i specifične ljudske situacije koje algoritmi još ne mogu pouzdano da rešavaju. Zbog toga je IBM najavio da će tokom 2026. godine značajno povećati broj pripravnika i mladih zaposlenih u SAD, kako bi očuvao bazu stručnog kadra za narednu deceniju.
Direktorka ljudskih resursa IBM-a Nikl LaMoreo upozorila je da kompanije koje zanemare ulaganje u nove generacije zaposlenih rizikuju da u budućnosti ostanu bez ključnih kompetencija.
„AI boomerang“: Povratak radnika koje su kompanije otpustile
Stručnjaci za tržište rada sve češće koriste izraz „AI boomerang“ kako bi opisali novi fenomen – vraćanje radnika koji su prethodno otpušteni zbog automatizacije.
Prema istraživanju konsultantske kompanije Robert Half, čak 32 odsto američkih menadžera za zapošljavanje priznalo je da su ukinuli određene pozicije zbog očekivanih koristi od veštačke inteligencije, da bi kasnije ponovo zaposlili ljude na istim ili sličnim poslovima.
Dodatno, istraživanje kompanije Careerminds pokazalo je da je više od polovine organizacija koje su sprovele otpuštanja povezana sa AI već počelo da obnavlja deo radnih mesta, često u roku kraćem od šest meseci.
Više od polovine direktora priznaje: Pogrešili smo
Možda najznačajniji podatak dolazi iz globalnog istraživanja kompanije Orgvue, sprovedenog među više od 1.000 izvršnih direktora i viših menadžera.
Istraživanje pokazuje da je 39 odsto poslovnih lidera otpustilo zaposlene zbog uvođenja veštačke inteligencije, ali da čak 55 odsto njih danas smatra da su pojedine odluke bile pogrešne. Kao glavni razlog navode nedovoljno razumevanje ograničenja AI sistema, ali i potcenjivanje vrednosti iskustva i institucionalnog znanja zaposlenih.
- Kako je Nike izgubio korak: Da li Svetsko prvenstvo može da vrati sportskog giganta na pobednički put?
- Kako je Nemačka postala evropska laboratorija zelene tranzicije: Da li je „Energiewende“ konačno uspela?
- Kako Ilon Mask pretvara svemirsku kompaniju u AI imperiju
- Kada brendovi koriste AI da skrate produkcijski budžet, Gen Z to tumači to kao nepoštovanje
- Novi brojevi magazina Svet bankarstva i investicija, Svet osiguranja i Svijet osiguranja
Analitičari upozoravaju da smanjenje broja zaposlenih samo po sebi ne dovodi automatski do rasta produktivnosti. U pojedinim slučajevima, kompanije su se suočile sa dodatnim troškovima zbog potrebe za ponovnim zapošljavanjem, obukom novih radnika i uspostavljanjem sistema ljudskog nadzora nad AI alatima.
Nije pitanje da li će AI zameniti ljude, već koje ljude neće moći da zameni
Iako pojedine prognoze i dalje upozoravaju na velike promene na tržištu rada usled razvoja veštačke inteligencije, sve više istraživanja pokazuje da kompanije koje najviše investiraju u AI istovremeno povećavaju i broj zaposlenih.
Najnovija analiza kompanija Ramp i Revelio Labs pokazala je da firme koje agresivno ulažu u veštačku inteligenciju zapravo beleže rast zaposlenosti, uključujući i početne pozicije, dok se očekivani „masovni nestanak poslova“ za sada nije ostvario.
Sve više direktora zato zaključuje da budućnost poslovanja verovatno neće pripadati ni ljudima ni algoritmima pojedinačno, već njihovoj kombinaciji. Veštačka inteligencija može da ubrza procese, obradi ogromne količine podataka i smanji troškove, ali iskustvo, procena rizika, kreativnost i odgovornost ostaju oblasti u kojima čovek i dalje ima prednost.
