Nije samo ukus taj koji određuje šta svira na vašim plej-listama. Ma kako se činilo da muziku birate po ličnom afinitetu, nije baš tako. Stanford Business istraživači su jedni u nizu koji su se bavili ovom temom i dokazali su da vaša plaj-lista, pre svega, ima veze sa tipom vaše ličnosti.
Ukratko, neurotične osobe biraju muziku koja pobuđuje negativne i intenzivne emocije.
Liberalne ličnosti, otvorene za nove ideje, vole kompleksnije melodije.
Ljudi koji su otvoreni ka drugima, koji vole saradnju, slušaju muziku koja podiže raspoloženje i podstiče pozitivne emocije.
Muzika kao pomoćnik
Bez obzira na sve pokretače zbog kojih birate šta ćete slušati, muzika može da bude vaš saradnik ukoliko želite da budete produktivniji i uspešniji u poslu.
Muzika dokazano ima moć da podstakne, pomeri, inspiriše, pa čak i zaleči. Dokazano je i da vam muzika može pomoći dok obavljate različite poslove. Ako se oslonite na savremenu nauku, pametnim odabirom muzike koja će svirati u pozadini dok vi radite, dobićete korisnog pomoćnika u poslu koji će vas dovesti u željeno mentalno stanje.
I, dok će nekima biti dijagnostikovan nervni slom dok uz Ramštajn pišu izveštaj o neočekivano lošem kvartalu, nekima će Ramštajn podići samopouzdanje pre važnog telefonskog razgovora. Nije ukus jedini kriterijum. Nije loše da poslušate nauku i u zavisnoti od posla napravite plej-listu.
Kakvu muziku treba da slušate da biste bili produktivniji?
Za pažnju i za kreativce
Za mentalno zahtevne zadatke koji traže veliku pažnju i koncentraciju, slušanje instrumentalnih kompozicija je najbolja preporuka. Nešto poput klasične muzike ubedljivo će vam više pomoći nego muzika sa tekstom. Tako kažu istraživanja.
Muzika koja se često opisuje kao ambijentalna, jednostavna i ’laka’, koju često kritičari definišu kao ’dosadnu’, odlična je za poslove koji su rutinski. Ukoliko vam u pozadini svira ovakva muzika, često opisana i kao ’lou-faj’, pomoći će vam da brže završite dosadne poslove.
Ako biste da budete kreativniji, psiholozi sugerišu da pesme tempa u rasponu od 50–80 bita u minuti (BPM) pomažu da uđete u takozvano ’alfa stanje’. Ovo je stanje idealno za protok ideja i kreiranje. Primer je Mustang Sally (Wilson Picket) ili Simple Man (Lynyrd Skynyrd).
Naučnici Kellogg School na Univerzitetu Northwestern uspeli su da naprave specifičnu plej-listu za koju tvrde da čini da se svako oseća moćno. Dobar podsticaj ako se spremate za važne sastanke i pregovore. U tom slučaju pustite We Will Rock You (Queen) ili In Da Club (50 Cent).
Još jedna analiza od strane muzikologa pokazala je da su pesme koje najverovatnije svakoga čine srećnim nešto brže od proseka (između 140 i 150 (BPM, bita u minuti). Pesme su durske i sa tekstom koji se ili lako pamti, razumljiv je, govori o događajima sa srećim krajem ili je potpuno besmislen. La Bamba je pravi primer.
Muzika za sve
I kao što je izbor omiljene muzike pitanje ukusa, tako je i sa produktivnošću. Različiti poslovi traže različite podsticaje i svako ima drugačije potrebe. Ali, ako se u obzir uzme prosečni slušalac, poslovno aktivni pripadnik zapadne kulture, Spotify je od velike koristi.
Kako bi pomogli svojim čitaocima da saznaju šta da slušaju dok uče za predstojeći zahtevan ispit iz matematike, EduBirdie je pregledao 50 najpopularnijih plej-lista za poboljšanje produktivnosti na Spotify platformi. Napravili su presek i uočili pesme koje se najčešće pojavljuju. Ovo nije podržano naukom i istraživanjem, ali je korisna informacija iz svakodnevne prakse. Ovo je 15 najslušanijih pesama za povećanje produktivnosti:
- Dua Lipa – Levitating
- Bruno Mars – Just the Way You Are
- The Neighborhood – Sweater Weather
- Olivia Rodrigo – Vampire
- Ryan Gosling – I’m Just Ken
- One Republic – I Ain’t Worried
- Katy Perry – Last Friday Night (T.G.I.F)
- Charlie Puth – Lightswitch
- Taylor Swift – New Romantics
- One Direction – Night Changes
- Ed Sheeran – Perfect
- Black Eyed Peas – Pump It
- Lana Del Rey – Say Yes to Heaven
- Adele – Set Fire to the Rain
- Charlie XCX – Speed Drive
