U autorizovanoj biografiji „Grudva snega: Voren Bafet i posao života“ Voren Bafet je izneo jednu od svojih najpoznatijih misli o poslu i karijeri.
„Ljudi me često pitaju gde treba da se zaposle. Moj odgovor je uvek isti: radite za osobu kojoj se najviše divite. Besmisleno je prihvatati prolazne poslove samo zato što dobro izgledaju u biografiji. Radite ono što volite i radite za ljude kojima se iskreno divite. Time sebi dajete najbolju moguću šansu za uspešan život“, rekao je Bafet.
Njegov savet dolazi iz uverenja da posao nije samo način da zaradite novac. Većina ljudi na poslu provede više budnih sati nego sa članovima porodice, zbog čega kvalitet odnosa sa nadređenima direktno utiče na kvalitet života.
Dobri lideri grade odnose, a ne samo rezultate
Istraživanja kompanije Gallup godinama pokazuju da je odnos zaposlenog sa neposrednim rukovodiocem jedan od najvažnijih faktora angažovanosti i zadovoljstva na poslu. Zaposleni koji imaju poverenje u svog menadžera ne samo da postižu bolje rezultate, već su i zadovoljniji, otporniji na stres i lojalniji organizaciji.
Suprotno tome, loš odnos sa nadređenim često se prenosi i van radnog mesta. Stres sa posla postaje stres kod kuće, a nezadovoljstvo prerasta u pad motivacije i učinka. Najbolji lideri zato ne posmatraju zaposlene samo kroz njihove radne zadatke. Njih zanimaju ljudi sa kojima rade — njihove ambicije, snage, brige i ciljevi.
Ljudi daju najbolje od sebe kada se ne plaše greške
Jedno od najpoznatijih istraživanja o timskom radu sprovedeno je u kompaniji Google pod nazivom „Projekat Aristotel“. Cilj je bio da se otkrije šta razlikuje vrhunske timove od prosečnih.
Zaključak je iznenadio mnoge. Presudan faktor nije bio nivo stručnosti zaposlenih, već način na koji sarađuju.
Najuspešniji timovi imali su visok nivo psihološke sigurnosti — osećaj da zaposleni mogu da postavljaju pitanja, priznaju greške ili iznesu novu ideju bez straha od podsmeha ili kazne. Takvo okruženje podstiče kreativnost, inovacije i preuzimanje inicijative. Zaposleni ostaju duže u kompaniji, otvoreniji su za saradnju i spremniji da dele znanje.
Skromnost kao potcenjena liderska veština
U knjizi „Good to Great“ autor Džim Kolins opisuje najuspešnije poslovne lidere kao ljude koji su uspeli da spoje profesionalnu odlučnost sa ličnom skromnošću. Iako se skromnost retko navodi među osobinama velikih poslovnih lidera, brojna istraživanja pokazuju da upravo ona stvara poverenje i jača uticaj.
Skromni lideri ne grade autoritet na egu. Oni zasluge dele sa timom, a odgovornost preuzimaju na sebe. Takav pristup često dovodi do boljih poslovnih rezultata od agresivnog stila upravljanja koji se tradicionalno povezuje sa uspehom.
Pravo pitanje za svakog rukovodioca
Suština liderstva nije u upravljanju ljudima, već u služenju ljudima. Najbolji menadžeri svakodnevno uklanjaju prepreke koje usporavaju njihove zaposlene, pomažu im da napreduju i daju smisao njihovom radu. Zato postoji jedno pitanje koje bi, prema zagovornicima humanog liderstva, svaki rukovodilac trebalo redovno sebi da postavlja:
„Šta sam danas uradio da poboljšam život nekoga iz svog tima?“
Možda upravo u odgovoru na to pitanje leži objašnjenje zašto je Bafetov savet i dalje aktuelan. Plata, titula i ime kompanije mogu da promene tok karijere. Ali, ljudi za koje radite često određuju kakav će taj put zaista biti.
