Polovina zaposlenih glumata da radi i simulira angažovanje

Foto: Bonitet.com/Midjourney

Ključne tačke
  • Polovina vaših zaposlenih se možda pretvara da radi
  • Brojke nisu ohrabrujuće
  • Simulacija rada je dublji problem

Polovina vaših zaposlenih se možda pretvara da radi, zaključak je novijeg istraživanja. Ovaj fenomen bi se mogao nazvati i simulacija rada, lažno radno angažovanje, fiktivni rad, radna fasada, nevidiljivo zabušavanje. Kako vam se svidi.

Kako je god zajednički krstili, ova pojava je raširenija nego što mislite, a što je potvrdila anketa sprovedena među zaposlenima.

Novi izveštaj AI servisa za izradu biografija Resume Now bavi se fenomenom poznatim kao što je lažiranje rada (ghostworking) kada zaposleni ostavljaju utisak da su zauzeti, iako zapravo ne obavljaju nikakav posao.

Svakome je od pamtiveka poznato ovakvo ponašanje i svako je i sam iskusio šta znači simulirati rad. Primer svakome poznat je kada neko od zaposlenih glumi da je zauzet, nešto aktivno zapisuje ili kucka nasumično po tastaturi dok šef prolazi pored.

Brojke

Brojke nisu ohrabrujuće. Istraživanje Resume Now ekipe pokazalo je da 58 odsto zaposlenih „redovno“ glumi da radi za svojim radnim stolom, što je ogroman procenat, dok je dodatnih 34 odsto ispitanih izjavilo da to radi „povremeno“. To znači da velika većina ispitanika priznaje da barem delimično simulira rad.

Ovi brojevi su pokazatelji gubitka konekcije između zaposlenih i okruženja u kom rade, što se poklapa s nedavnim istraživanjem kompanije Gallup koje pokazuje da nivo angažovanosti među radnicima u Severnoj Americi opada. Naročito među menadžerima. To je značajno jer je Severna Amerika ranije prednjačila u svetskim rang-listama angažovanosti.

Ispitanici su priznali da glume da rade koristeći različite kreativne, ali i klasične tehnike. Čak 23 odsto ispitanih ili gotovo svaki četvrti zaposleni izjavio je da se šeta po kancelariji s beležnicom kako bi delovalo da imaj važan zadatak, dok je 22 odsto priznalo da kucka besmislice po tastaturi. Iako ređe, 15 odsto je glumilo da sa nekim razgovaraju telefonom kako bi izgledali zauzeto, a 12 odsto je zakazivalo nepostojeće sastanke da bi izbegli stvarne zadatke.

Zaposleni pod nadzorom

Možda je najzanimljiviji deo istraživanja onaj koji se tiče razlika između rada na daljinu i rada u kancelariji.

Čak 47 odsto zaposlenih priznalo je da više vremena protraće kada rade od kuće, dok je 37 odsto reklo da više vremena gube kada su fizički u kancelariji. Nazivajući ovu pojavu „performativnim“ radom, poslovni psiholozi ističu da problem nije toliko vezan za to gde ljudi rade, koliko za to kako se osećaju pod nadzorom. U pitanju je situacija u kojoj menadžeri daju prednost prisustvu, kontroli i nadgledanju, umesto da razvijaju kulturu poverenja i svrhe koja bi zaposlenima dala motivaciju da se istinski angažuju umesto da simuliraju produktivnost.

Ovi podaci predstavljaju zanimljiv kontrast u odnosu na brojne izveštaje o kompanijama koje insistiraju da se zaposleni vrate u kancelarije, često pod izgovorom da će se time „povećati efikasnost“ ili čak „poboljšati timski rad“, dok je verovatniji razlog pokušaj menadžera koji ne veruju svojim zaposlenima da ponovo uspostave kontrolu. Podaci iz istraživanja Resume Now-a pokazuju da je ta kontrola zapravo iluzija, jer zaposleni koji su minimalno angažovani jednostavno glume da su zauzeti.

Zašto sve to treba da vas zanima?

Navika glumatanja simuliranja rada simptom je dubljeg problema u poslovanju. Ne radi se samo o finansijskom gubitku koji je gotovo neminovan kada se zaposleni samo pretvaraju rade i da su produktivni.

Činjenica da tako veliki broj zaposlenih oseća potrebu da se pretvara da radi može biti znak da atmosfera u kompaniji u kojoj rade, kultura koja je uspostavljena ide u pogrešnom pravcu i da zaposleni ne dele iste vrednosti kao i rukovodstvo. Ovo može biti naročito izraženo kod pripadnika generacije Z, od kojih mnogi odbacuju tradicionalni koncept radnog vremena od 9 do 17h i imaju sasvim drugačiji odnos prema radu. Neki čak svesno izbegavaju unapređenja kao deo trenda rada gde nema šefova, gde menadžment nije dominantan i gde dakle nema hijerarhije (unbossing). S obzirom da su podaci iz prakse i nisu ohrabrujući, treba da ih imate na umu kada budete sprovodili procene učinka zaposlenih ili kada budete zapošljavali nove ljude.

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

Komentari +

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde