Ograničavanje dnevnog unosa hrane na devetočasovni period moglo bi da doprinese očuvanju kognitivnih funkcija i smanji rizik od kognitivnog propadanja u poznijim godinama, pokazuje novo istraživanje predstavljeno na najvećem svetskom skupu nutricionista.
Svaki razgovor o zdravoj ishrani podrazumeva da se govori o kvalitetu namirnica, broju kalorija, odnosu proteina, masti i ugljenih hidrata. Novo istraživanje kaže da bi podjednako važno moglo biti i pitanje satnice – kada se jede.
Naučnici sa Univerziteta Rutgers utvrdili su da su starije osobe koje su sve obroke unosile tokom perioda od devet sati dnevno ostvarile bolje rezultate na testovima pamćenja i rešavanja problema od ispitanika koji su jeli tokom uobičajenog dvanaestočasovnog intervala.
Iako autori naglašavaju da je reč o preliminarnim rezultatima, istraživanje otvara zanimljivo pitanje: može li jednostavna promena rasporeda obroka da doprinese očuvanju zdravlja mozga?
Isti gubitak kilograma, različite posledice za mozak
U istraživanju je učestvovale žene starosti između 50 i 79 godina sa prekomernom telesnom težinom ili gojaznošću. Sve učesnice bile su uključene u šestomesečni program mršavljenja i svakodnevno su unosile oko 500 kalorija manje nego ranije. Razlika je bila u satnici obroka.
Jedna grupa jela je tokom perioda od približno 10 do 18 časova, dok je druga obroke raspoređivala tokom 12 sati, što odgovara uobičajenim navikama većine ljudi.
Na kraju istraživanja obe grupe izgubile su gotovo istu telesnu masu, u proseku oko sedam kilograma. Međutim, razlika se pojavila na testovima koji mere funkcije mozga.
Mozak pamti više bez kasne večere
Ispitanice koje su ograničile vreme obroka pokazale su bolje rezultate u testovima prostornog planiranja, rešavanja problema i pamćenja, uz manji broj grešaka u zadacima koji su zahtevali učenje novih informacija.
S druge strane, u testovima koji su merili brzinu reakcije i sposobnost istovremenog obavljanja više zadataka nije bilo značajnih razlika između grupa.
Autori rezultate opisuju kao umerene, ali dovoljno zanimljive da opravdaju dalja istraživanja. Prema rečima profesorke Su Šejps, koja je predvodila istraživanje, moguće je da koristi ne proizlaze samo iz gubitka telesne mase, već i iz činjenice da organizam nekoliko sati pre spavanja više ne vari hranu.
Vreme obroka postaje nova tema
Poslednjih godina sve više istraživanja ukazuje da bi vremenski ograničena ishrana mogla da utiče na metabolizam, nivo šećera u krvi i kvalitet sna. Novo istraživanje dodaje još jednu moguću korist – očuvanje kognitivnih sposobnosti.
Za poslovne ljude, čiji posao svakodnevno zavisi od koncentracije, donošenja odluka i sposobnosti rešavanja problema, to nije nevažna vest.
Ipak, naučnici upozoravaju da zaključke treba tumačiti oprezno. U istraživanju je učestvovao mali broj ispitanika, rezultati još nisu prošli stručnu recenziju, a nije poznato da li bi isti efekti bili potvrđeni kod muškaraca, mlađih osoba ili ljudi različitih zdravstvenih stanja.
Zato ovo istraživanje ne treba posmatrati kao novu dijetu, već kao podsećanje da ritam života možda utiče na zdravlje mozga jednako koliko i sadržaj tanjira.
